Читај ми!

Nagrade za one koji ih najbolje ugoste i čiji dom laste najviše vole

„Domaćinstvo koje su laste izabrale" naziv je takmičenja koje je organizovalo Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije. Gazdinstvo sa najviše aktivnih gnezda dobiće kao nagradu – tonu kukuruza.

Cilj akcije je stimulacija domaćinstava da se brinu o lastama. 

Na salašu porodice Vidaković, laste su redovne gošće, a ove godine pod krovom štale, svile su na desetine gnezda.

Gazdarica kaže da je uvek pozdrave na isti način. 

„Laste kada dolaze, onda se popnu na ovu žicu, i dolaze  unutra u prostoriju, i onda izađu i idu. A kada idu, isto se popnu ovde, onda se opet ovde slože i kad krenu onda idu sve, kažu kao da nas je pozdravio", kaže Ljuba Vidaković iz Čeneja.

Glavni konkurenti Vidakovićima za nagradu na takmičenju, mogli bi biti Kuzmanovići iz Čeneja, koji su ovogodišnje jato čekali nešto duže nego prethodnih godina.

„Uvek do sedmog aprila ako stignu, onda stignu na vreme, i onda je pravo proleće stiglo, ako kasne, onda kasni i proleće i hladnoća, ko i ove godine što se desilo", rekla je Miluša Kuzmanović. 

Osim što kasne, lastavica je svakom godinom sve manje kod nas, ali i u celoj Evropi.

„Prvenstveni razlog tome je promena u poljoprivredi, dakle moderne staje ne pogoduju lastama, na njima sve teže prave gnezda, sve je manje stoke na ispaši, samim tim i manje insekata, a sve manje domaćinstava koje se bave stočarstvom u Srbiji, tako da to ostavlja velike posledice", objasnio je Milan Ružić iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.

Sa ciljem da ovakva domaćinstva podrži, takmičenje se održava već pet godina, a prošlogodišnji pobednik, imao je više od osamdeset parova lasta.

„Toliki broj lasta zajedno sa svojim mladuncima u toku dana pojede na milione insekata, na stotine hiljada insekata, to su zaista velike brojke, Na taj način, svakom domaćinstvu one pomognu da ne koriste hemijske aparate kojim bi tretirali muve ili neke druge insekte koji žive blizu ljudi, i takođe blizu stoke", dodaje Ružić.

Seoska lasta razlikuje se od gradske, a sa sobom nosi i pesmu Afrike, iz koje svake godine dolazi u Evropu.

„Laste imaju izdužena krila, imaju račvast rep, to su sve prilagođenosti kojim one savladavaju taj otpor vazduha  i uspevaju da tako male pređu tako daleke puteve", istakla je Mirjana Rankov iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica.

Prijave za takmičenje otvorene su do sedmog juna, a osim tone kukuruza, domaćinstva sa najviše gnezda, biće nagrađena i vaučerima za kupovinu sadnica. 

недеља, 22. септембар 2024.
11° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи