Читај ми!

Da biste uživali u gljivama, prvo ih morate dobro upoznati

Udruženje gljivara Šumadije, osnovano pre 20 godina, prikupilo je i popisalo na stotine vrsta gljiva. Organizuju izložbe i edukativne programe o različitim i zanimljivim vrstama, jer je za branje ovog dara prirode, pre svega, potrebno znanje.

Različitih su boja i ukusa. Mogu biti gorke, ljute, ali i slatke. Mirušu na anis, haringe, kesten i beli luk, a one najlepše su, često i najotrovnije. Mnoge po izgledu i ne podsećaju na gljive. Za njihove ljubitelje i sakupljače one su neiscrpna tema, koji naglašavaju da su gljive jedan od najzdravijih plodova koji možemo da pronađemo u prirodi.

„Samo gljive ničim nisu tretirane, a čovek niti doprinosi njihovom rastu, ovih koji su prirodi, niti njihovom uzgoju“, napominje Snežana Živković iz Gljivarskog društva Šumadije.

A, da bi ih pronašli, gljivari prelaze na stotine kilometara, po šumama, jarugama, vlažnim mestima.Traže ugrožene i retke vrste kako bi zaštitili njihova staništa. Na Kopaoniku i Goču, Šumadinci su pronašli dve sa evropske liste najređih gljiva.

„Domaći naziv joj je 'šumski čiča' ili 'starac iz šume'. Vrlo je atraktivna gljiva. Druga je podoscifa multizonata, nažalost za nju imamo samo latinsko ime“, navodi Nenad Milosavljević, predsednik Gljivarskog društva Šumadije.

Višegodišnja terenska istraživanja po šumama i livadama, gljivari Šumadije su uobličili u naučne radove i knjige. Srbija je bogata raznim vrstama gljiva, dragocenim i cenjenim širom sveta. Za većinu i ne znamo.

„Srbija još nema ček listu gljiva, šta je sve na našim prostranstvima. Poslednja ček lista je rađena, koliko se ja sećam, 1996/97. godine. Što se tiče makrogljiva, ja bih rekao da ima oko 5.000 vrsta“, naglašava profesor Nebojša Lukić.

U takvom izobilju, koje pruža priroda, dešavaju se greške i iskusnim beračima. Iako je dve decenije u svetu gljiva, Dušan je ubrao i pojeo, srećom malu količinu, otrovne zelene pupavke.

„Napravio sam čorbu, pojeo sam tu čorbu i posle 15 sati je došlo do trovanja. Što je duže to kumulativno dejstvo, to je veće i trovanje“, objašnjava Dušan Matejić.

Zato Udruženje gljivara Šumadije, koristi svaku priliku da građanima prikaže što veći broj gljiva i da ih obrazuje. Izložba je za uživanje, ali za branje je, pre svega, potrebno znanje.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 05. мај 2024.
21° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се