Mnogo godina potrebno da se šuma podigne, a malo da se uništi

Samo pre par godina na slatinastom zemljištu površine tri hektara rasla je trska i bilo leglo komaraca. Danas je tu prelepa šuma hrasta lužnjaka. Na hiljade je hektara neiskorišćenih lokacija idealnih za uzgoj šume. 

"U poslednjih godinu dana mi smo zasejali šezdeset dva hektara novih hrastovih šuma na teritoriji srednjeg i severnog Banata. Od 1986. godine na ovom delu je 800 hektara novih šuma dignuto. Svake godine se planira između dvadeset i šezdeset hektara novih šuma ali u mnogome zavisimo od uroda žira", kaže Mirko Đurović, poslovođa ŠU Zrenjanin.

Zaposleni u "Vojvodinašumama" suočeni su sa brojnim problemima a kao najizraženiji je kako sačuvati mlade zasade.

"Najveći problemi su svakako nedostatak radne snage, kako u gajenju šuma tako i u seči šuma. Zatim se suočavamo i sa krađom šuma, doduše u vrlo malom procentu, ali je problem kod krađe šuma to što su oni nedovoljno sankcionisani.

Ono što je osnovni problem koji nam na žalost sledi, to je skidanje useva. Skidanje useva za sobom povlači i paljenje strništa od strane neodgovornih poljoprivrednika. Iskoristila bih i ovu priliku da apelujem na sve poljoprivrednike da to ne čine, jer kako mi u Vojvodinašumama volimo da kažemo, mnogo godina je potrebno da bi se jedna šuma podigla, vrlo malo da se ovo uništi", navela je Sanela Milošević iz Vojvodinašuma.

Na povećanju šumovitosti Vojvodine moraju se uključiti ostali korisnici šuma, vlasnici zemljišta za pošumljavanje i najšira društvena zajednica, a sve to uz snažnu finansijsku podršku resornog ministarstva.