Читај ми!

Mlečni zubi ukazuju na kasnije probleme sa mentalnim zdravljem

Ne postoji dovoljno dostupnih dijagnostičkih metoda na osnovu kojih bi lekari mogli da ustanove koja su deca u riziku da kasnije imaju problema sa mentalnim zdravljem. Ali prema novoj studiji, objavljenoj početkom novembra ove godine u časopisu "Psychiatry", u mlečnim zubima mogu se videti neke naznake.

Poput drveća, mlečni zubi imaju godove, tj. linije rasta, i one mogu varirati u veličini u zavisnosti od okruženja u kojem je bila majka i njenih iskustava tokom trudnoće i nakon rođenja deteta. Fizičke tegobe, loša ishrana ili bolest mogu uticati na razvoj zubne gleđi tako što debljaju linije rasta.

Istraživanje sprovedeno u Velikoj Britaniji između 1991. i 1998. godine uključivalo je decu uzrasta od pet do sedam godina i njihove roditelje. Oni su donirali 70 mlečnih zuba, koje su u periodu od 2019. do 2021. g. pod mikroskopom analizirali istraživači iz Opšte bolnice u Masačusetsu – proučavajući specifičnu vrstu linija rasta koja se zove neonatalna linija.
Roditelji su za potrebe studije popunjavali upitnike o stresnim događajima koje su doživeli tokom trajanja trudnoće, istoriji mentalnih bolesti, životnim uslovima i nivou podrške koju su dobili od okoline – što su sve faktori koji utiču na razvoj deteta.

Problemi u detinjstvu ostavljaju neizbrisiv trag

Tim je otkrio da su deca čiji su roditelji ranije patili od teške depresije ili drugih mentalnih bolesti, i ona čije su majke bile depresivne ili anksiozne tokom trudnoće, imala zube sa debljim neonatalnim linijama nego druga deca. S druge strane, među roditeljima koji su imali podršku okoline nakon trudnoće, deca su češće imala zube sa tanjim neonatalnim linijama. Na osnovu toga se pretpostavlja da deblje linije ukazuju na stresnija životna iskustva.

Prema studiji, problemi u detinjstvu su odgovorni za jednu trećinu svih poremećaja mentalnog zdravlja. Naučnici veruju da bi rezultati njihovog istraživanja mogli da pomognu u razvoju biomarkera ranih stresnih stanja, što bi omogućilo da se deci odrede preventivne terapije pre nego što mentalne bolesti počnu da se razvijaju ili postanu ozbiljne.

Nedostatak takvih pokazatelja sprečava lekare da pravilno izmere izloženost dece stresnim situacijama. Oslanjanje na odgovore roditelja nije uvek od pomoći jer se oni mogu loše ili nevoljno prisećati bolnih iskustava.

„Ako uspemo da odredimo terapiju toj deci, možemo sprečiti pojavu mentalnih poremećaja, i to što je ranije moguće", smatra viši autor studije Erin Dan, epidemiolog iz Opšte bolnice u Masačusetsu.

Misterija rasta neonatalnih linija

Još nije precizno utvrđeno zbog čega neonatalne linije rastu, ali istraživači pretpostavljaju da proizvodnja kortizola, hormona stresa, u organizmu roditelja može da utiče na ćelije koje stvaraju zubnu gleđ, što zauzvrat utiče na razvoj linija rasta.
Uzrok zadebljanih linija rasta može biti i neka vrsta upale u organizmu deteta čiji su roditelji bili izloženi stresnim situacijama. Ipak, naučnici veruju da su potrebna detaljnija istraživanja kako bi se bolje razumeo taj proces.

субота, 21. септембар 2024.
14° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи