Читај ми!

Vodonik je energent budućnosti i ključni element u borbi protiv zagađenja planete

Vodonik je najčešći element u prirodi i računa se da će on biti osnovni energent u bliskoj budućnosti. Svet je već odmakao u tome što se zove globalna vodonična tranzicija, a Srbija nastoji da ne zaostane za tim procesima.

O vodoničnoj tranziciji, nažalost, čak ni stručna javnost ne zna dovoljno, smatra dr Miljan Vuksanović, vođa tima za izradu vodonične strategije Srbije, ali hteli mi to ili ne, kad-tad ćemo morati da se pridružimo ovom projektu.

„Da li ćemo se pridružiti kao oni koji vode tu tranziciju ili kao oni koji kasne za njom, upravo je sada vreme da odlučimo“, naglašava Vuksanović.

U pitanju je prelaz sa upotrebe fosilnih goriva na vodonik. Prošle godine je većina zemalja Evropske unije donela vodonične strategije kojima zapravo definišu put prelaska sa fosilnih goriva na vodonik.

„Kameno doba nije prevaziđeno zato što je ponestalo kamena, već zato što je svet krenuo dalje, tako će i ovo doba korišćenja fosilnih goriva biti prevaziđeno vodonikom“, smatra dr Vuksanović.

Tim za vodoničnu strategiju Srbije je nastao gotovo spontano, po rečima gosta Jutarnjeg programa. U izradu strategije su uključeni Mašinski fakultet i njihovi istraživači, poslovna grupacija elektro-mašinogradnja, što podrazumeva više desetina hiljada ljudi zaposlenih u privredi, pojedinačni stručnjaci i instituti. 

Interesantna novina po rečima dr Vuksanovića je to što ovo strateško promišljanje i strateško planiranje polazi od industrije, nauke i privrede. U narednom periodu u to će se uključiti ministarstvo i državne institucije.

„Još jedan interesantan deo je i to što će u ovo da se uključi i naša 'vodonična dijaspora', jer mi imamo jako puno ljudi koji to dobro znaju, a sticajem okolnosti su u inostranstvu“, dodaje.

Vodonik je ključni element u borbi za dekarbonizaciju planete

Interesovanje za vodonik je u nauci ciklična tema koja se pojavljuje s vremena na vreme. Međutim, ovog puta kada svet nastoji da sprovede proces dekarbonizacije i borbe protiv klimatskih promena, vodonik postaje ključni element u toj borbi jer je osnovna karakteristika vodonika da kada sagoreva ne proizvodi štetna jedinjenja, a pre svega ugljen-dioksid.

Energetika se zasniva na tri važne stvari, ona mora da je sigurna, mora da bude ekološki prihvatljiva i treća stvar je ono što se često zaboravlja, a to je da je dostupna i da možemo da je platimo.

Proizvodnja „zelenog“ vodonika

Trenutno vodonik se najviše proizvodi iz prirodnog gasa koji je, u stvari, mešavina 80 odsto vodonika i 20 odsto ugljenika. Problem sa ovom tehnologijom je što se tokom procesa izdvajanja vodonika proizvodi velika emisija ugljenika. Svega četiri odsto vodonika se dobija procesom elektrolize.

„Ključni način dobijanja vodonika je, u stvari, elektroliza i na taj način se dobija 'zeleni' vodonik. Onaj vodonik koji se dobija iz gasa zove se 'sivi' vodonik i on predstavlja veliko opterećenje za proces dekarbonizacije. Vremenom će se uvećavati udeo 'zelenog' vodonika“, napominje dr Miljan Vuksanović.

Radi dobijanja čistog vodonika kod nas je u toku jedan eksperiment koji podrazumeva dobijanje vodonika pomoću genetski modifikovanih organizama iz različitih podloga, kao što su otpadne vode i slično. Predviđa se da će do 2050. godine osam odsto vodonika biti dobijeno iz biomase.

Srbija ima dvostruki izazov u pogledu vodonične tranzicije. Mi, pre svega, imamo prirodne resurse – ima solara, vetra i biomase, ali teškoća je u tome što je dve trećine naše elektroenergetike zasnovano na kapacitetima za proizvodnju struje iz uglja, koji bi do 2030. godine trebalo da se izbaci iz upotrebe. Zato je veoma bitno da do 2023. godine Srbija dobije jasnu strategiju vodonične tranzicije i bude jedna od onih zemalja koja će prednjačiti u ovom procesu, naglašava na kraju gostovanja dr Miljan Vuksanović.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
5° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво