Rođendan Stivena Hokinga

Stiven Hoking je bio jedan od najuticajnijih mislilaca našeg doba: praktično – intelektualna ikona. Ugled je stekao ne samo po odvažnosti svojih zamisli, već i po jasnoći i duhovitosti kojima ih je izlagao.

Stiven Vilijem Hoking rođen je 8. januara 1942. godine u Oksfordu u Velikoj Britaniji. Odrastao u Londonu i Sent Olbansu i, nakon što je stekao diplomu iz fizike na Oksfordu, išao na Kembridž na postdiplomske istraživačke studije iz kosmologije.

Kao tinejdžer je uživao u jahanju i veslanju, ali dok je bio na Kembridžu postavljena mu je dijagnoza jednog oblika bolesti motornog neurona od koje će ostati potpuno paralisan. Naime, Hoking je imao retki rani početak sporijeg oblika bolesti motornih neurona, poznate i kao Amiotrofična lateralna skleroza, „ALS" ili Lu Gerigova bolest. Kada se spremao da se oženi sa svojom prvom ženom Džejn 1964. godine, njegovi lekari mu nisu dali još više od dve-tri godine života. Ali, bolest se razvijala sporije nego što se očekivalo.

Njih dvoje su dobili troje dece, a 1988. godine.  Čak i nakon gubitka govora, i dalje je bio u mogućnosti da komunicira putem uređaja za generisanje govora: u početku pomoću ručnog prekidača, a na kraju korišćenjem jednog mišića obraza. Tako je uspeo je da završi „Kratku istoriju vremena" - vodič kroz kosmologiju za početnike. Knjigu koja se prodala u više od 10 miliona primeraka, mada je njen autor bio svestan da je nazivaju „najpopularnijom nepročitanom knjigom".

Kao i mnoge njegove kolege teoretičari fizike, Hoking je nastojao da se domogne svetog grala nauke - neuhvatljive „Teorije svega" koja počiva u samom srcu kosmosa.

Svojim pristupačnim i često lepršavim stilom pomagao je da proniknemo u tajne svemira i zavirimo iza pozornice jedne od najuzbudljivijih intelektualnih pustolovina - nastojanja da se povežu Ajnštajnova opšta teorija relativnosti i zamisli Ričarda Fejnmena o višestrukim istorijama, u celovitu objedinjenu teoriju koja bi opisala sve što se događa u kosmosu.

Hoking je bio profesor matematike na čuvenoj Lukasovoj katedri pri Kembridžskom univerzitetu, i važio za jednog od najblistavijih teoretičara fizike posle Ajnštajna, ali i za jednog od najizvrsnijih popularizatora nauke u istoriji.

Hoking je bio dobitnik nagrade Britanskog kraljevskog društva za izvanredan doprinos znanju čovečanstva, doživotni član Papske akademije nauka, i dobitnik Predsedničke medalje slobode, najviše civilne nagrade u SAD.

Godine 2002, Hoking je rangiran kao 25. u anketi BiBiSija - 100 najvećih Britanaca.

Njegova knjiga „Kratka istorija vremena" pojavila se na spisku bestselera britanskog Sandej Tajmsa i zadržala se tu rekordnih 237 nedelja.

Stiven Hoking je preminuo 14. marta 2018. godine, u 76. godini života.

Njegov odlazak desio se samo godinu dana pre istorijskog naučnog poduhvata - prve fotografije crne rupe - čije bi ga otkriće svakako fasciniralo. Crne rupe su bile jedno od njegovih oblasti naročitog interesovanja.

петак, 29. март 2024.
17° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво