Читај ми!

Konačna zaštita arheološkog lokaliteta Vinča

Iako smo navikli da nam lokalitet Vinča priča priču o praistorijskom vremenu, po čemu je svetski poznat, ovogodišnja i prošlogodišnja kampanja otkrivaju tajne srpske srednjovekovne nekropole i antropološke tragove oko 140 pokojnika. A vest da je lokalitet dobio donacije američke ambasade i podršku države za zaštitu i dalja istraživanja – jasno nam daje nadu da priču koju to mesto krije ostavljamo u amanet i budućim pokolenjima.

Ovogodišnja kampanja na lokalitetu Vinča – Belo brdo, koja je otpočela 6. novembra, završiće se za mesec dana. Pokrenuta je s ciljem da se arheološko nalazište pripremi za sprovođenje sanacionih mera planiranih za proleće 2021. godine. Rukovodilac arheoloških istraživanja je profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Nenad Tasić.

Tokom zaštitnih iskopavanja ove jeseni otkriveno je oko četrdeset skeleta srednjovekovne vinčanske nekropole datovane u period od IX do XIII veka, što, uz prošlogodišnje nalaze 94 pokojnika, predstavlja značajan broj za dalju naučnu analizu. Među najznačajnijim nalazima ovogodišnje kampanje izdvaja se srebrna naušnica iz XIII veka, koja predstavlja najlepši nalaz ove epohe na Vinči.

Za tu srpsku srednjovekovnu nekropolu karakteristično je da se prilikom ukopavanja pokojnika neminovno nailazilo na čvrste ostatke ruševina neolitskih kuća, koje su milenijumima bile skrivene pod zemljom. Zahvaljujući takvom sticaju okolnosti, tokom ovogodišnjih i prošlogodišnjih istraživanja otkrivene su i dve vinčanske neolitske kuće, koje su u velikoj meri oštećene ukopima srednjovekovnih grobova. Ruševinski sloj je istumban, a materijal pomešan.

Prva istraživanja vinčanske srednjovekovne nekropole sprovela je 1976. godine dr Gordana Marjanović Vujović.

Otkad je otkriven, pre više od sto godina, lokalitet je ugrožen širenjem sela Vinča, dok nedostatak uređene kanalizacije ugrožava kulturne slojeve tog svetski poznatog neolitskog lokaliteta i tragove o njemu polako odnosi u zaborav.

„Bila je ovo odskočna daska da nalazištu u Vinči obezbedimo adekvatnu zaštitu i sigurnost za budućnost, kao i sledeće generacije istraživača“, kaže profesor Tasić. On se već dvadeset godina trudi da usmeri pažnju javnosti na probleme koji su opterećivali zaštitu nalazišta Belo brdo u Vinči. Formiranje koordinacionog tela za Vinču Vlade Republike Srbije bio je, izgleda, ključan korak.

Tasić nastavlja: „Svi mi koji radimo na projektu Vinča smo uzbuđeni pošto se konačno nazire rešenje velikog broja problema koji su nam godinama bili kamen spoticanja na putu da nalazište adekvatno zaštitimo u fizičkom i pravnom smislu! Prevalili smo, do ovog trenutka, brojne neophodne korake – od studija zaštite, studija izvodljivosti, planskih dokumenata, imovinsko-pravnih pitanja, preko rešavanja pitanja otpadnih voda, pa sve do obezbeđenih sredstava za preventivnu zaštitu i moderna arheološka istraživanja. Činjenica da je Projekat zaštite, istraživanja i prezentacije Vinče proglašen za kapitalni projekat za Republiku Srbiju meni je više nego očigledan dokaz da je država počela da u Vinču ulaže i administrativne i finansijske napore, što za sada donosi ploda.“

Saniranjem nalazišta, koje sprovodi Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, započinje sledeća faza u integrativnoj zaštiti tog svetski značajnog arheološkog lokaliteta.
Za sanaciju čitavog nalazišta Vinča – Belo brdo obezbeđena je donacija američkog ambasadora za očuvanje kulturne baštine (AFCP) koja je namenjena sanaciji najugroženijih tačaka lokaliteta.

петак, 20. септембар 2024.
17° C

Коментари

Re: Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Steta
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Re: Ко би свијету угодио
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Knjiga
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи
Komentar
Амазоновим „Прстеновима моћи" нема помоћи