Saveti za roditelje loših đaka

„Obrukaćeš svoju porodicu!“, ponavljao je jedan očajni otac. Da li vam je ovo poznato? Bliži se kraj polugodišta i već počinjete da se nervirate. Ma koliko se psihički pripremili za loše ocene i neopravdane izostanke svoga deteta, ne ide vam se na roditeljski sastanak. Ipak, nije sve tako crno.

Svet se nikada nije menjao tolikom brzinom kao danas. Svi smo povezani u globalnu mrežu znanja, a informacije nikada nisu bile dostupnije. Da li obrazovni sistem, bilo gde u svetu, može da prati svakodnevne promene u načinu života? Devedesete godine prošlog veka, bile su u znaku istraživanja čovekovog unutrašnjeg sveta i potencijala ljudskog mozga.

Danas pouzdano znamo da svako raspolaže sa više središta različitih inteligencija u svom mozgu. Postoje one akademske: matematička i lingvistička, ali i niz drugih: prostorna (od izuzetne važnosti za pilote, navigatore), vizuelna, kinetička (bitna za sportiste, igrače, čak i za hirurge), interpersonalna, intuitivna...

Da li možemo da očekujemo od jednog tinejdžera, da sedi satima i uči? Možda će želeti da čita na podu, dubi na glavi, a u školi se premešta iz klupe u klupu. Pikaso je, kao dete, imao običaj, da usred časa odšeta do prozora i razgovara sa prolaznicima. Sve dok ga nisu ispisali iz škole.

Nije važno samo učestvovati, važno je i izgubiti

Brojni su primeri katastrofalnih početaka slavnih loših đaka. Knjiga Enciklopedija loših đaka objavljena pre nekoliko godina u izdanju „Kreativnog centra“, navodi brojne primere: Tomas Edison takođe je ispisan iz škole i odmah je u podrumu napravio svoju laboratoriju, Aleksandar Dima, u svojoj dvanaestoj godini nije umeo da čita, iz škole su izbačeni: Žan Kokto, Balzak, Džek London, a Sara Bernar, čak tri puta.

Naučnik čija je teorija relativiteta obeležila sudbinu 20. veka, Albert Ajnaštajn, nije uspeo da upiše Politehničku školu u Cirihu. Verdi nije primljen na konzervarorijum, Sezan nije položio prijemni ispit za Školu lepih umetnosti.

Čovek koji je 1945. godine na Jalti delio svet, ser Vinston Čerčil, predao je, na prijemnom ispitu za koledž, prazan papir sa dve krmače od mastila. Džulijena Asanža, internet aktivistu koji je potresao svet aferom Vikiliks, majka je ispisala iz škole. Asanž je studirao šest fakulteta. A otac sa početka ovog teksta, koji se žalio na svoga sina, jeste otac Čarlsa Darvina.

Superučenje, ali na moj način

Knjiga Revolucija u učenju, objavljena je na srpskom jeziku pre destak godina (izdavač Timgraf). Autori Gordon Drajder i Žanet Vos istraživali su nove tehnike - superučenje, ubrzano učenje, mape uma, sugestopediju, učenje celim mozgom - integrativno učenje. Između ostalog, preoblikovanje nastavno-obrazovnog sistema, promenu načina na koji svet uči i identifikovanje pojedinačnog, ličnog stila učenja.

Kada se, dakle, suočite sa nizom negativnih ocena svog deteta, setite se da su Ajnštajn, Čerčil i Edison imali svoje stilove učenja koji se nisu uklapali u školske institucije. Ovo je razlog pojedinačnog školskog neuspeha, tvrde Drajder i Vos. Pronalaženje sopstvenog stila učenja, ključ je uspeha.

Budućnost škole

Autori koji su istraživali brojne metode, od vršnjačkog tutorstva, preko metoda Lozanova u ubrzanom učenju stranih jezika, do učenja pokretima, smatraju da je svakom čoveku ljubav prema učenju urođena.

U budućnosti, škole će biti organizovane kao doživotni i celogodišnji centri resursa za celu lokalnu zajednicu. U tom novom svetu koji uči, granice će biti izbrisane, i svako će biti, i nastavnik, i učenik.

Број коментара 4

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 19. март 2024.
2° C

Коментари

Istina
Зашто морамо да славимо Осми март
Re: Ministarka zdravlja????
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Мајка
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
Rad s ljudima
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво
'Ako smo pali, bili smo padu skloni.'
Акушерско насиље – чије је ћутање неопростиво