Trampova ekonomska prisila donosi rezultate – žrtva je Meksiko
Najveći svetski proizvođač vozila, "Tojota", u naredne četiri godine prebaciće jedno od svoja dva meksička postrojenja u SAD, kako bi izbegla Trampove carine i komplikacije koje preti da donese novi sporazum američke, meksičke i kanadske vlade o trgovini, koji je inicirao predsednik Tramp.
Najveći japanski i svetski proizvođač četvorotočkaša, "Tojota", kao protivmeru u odnosu na visoke carine koje je administracija predsednika Donalda Trampa uvela na automobile i delove stranog porekla, te predstojeće pooštravanje odredbi novog sporazuma o trgovini između SAD, Meksika i Kanade (USMCA), prebaciće jednu od važnih osovina svog poslovanja u Severnoj Americi iz Meksika u grad San Antonio u američkoj državi Teksas.
Naime, kompanija "Tojota automobili Severna Amerika" (TMNA), koja upravlja fabrikama, oglednim centrima i prodajnim salonima grupe "Tojota" u SAD, Kanadi i Meksiku, objavila je 7. jula da će uložiti čak 3,6 milijardi dolara u veliko proširenje postrojenja u San Antoniju i tamo u naredne četiri godine prebaciti dobar deo proizvodnje koju trenutno obavlja u Meksiku.
Inače, u San Antoniju se od modela sada proizvode pik ap "tundra" i terenac "sekvoja".
Dok jednom ne smrkne, drugome ne svane
Konkretno, reč je o prebacivanju proizvodne linije za pik ap "takoma", koji se pravi u fabrici "Tojote" u pograničnom gradu Tihuani, u meksičkoj državi Baha Kalifornija.
Cilj investicije u Teksas, dakle, je da se doda još jedna proizvodna linija i godišnji proizvodni kapacitet uveća za 150.000 vozila. Postavljanje te linije trebalo bi da bude završeno 2030. a ona bi trebala da uposli više od 2.000 novih radnika.
Međutim, više radnika će izgubiti posao u Meksiku, jer fabrika "Tojote" u Tihuani, otvorena 2002. godine, ima maksimalni kapacitet od 166.000 vozila godišnje i u 2023. je upošljavala skoro 4.000 ljudi.
Selidba proizvodnje iz Meksika suštinski je rezultat prisile putem uvođenja carina i napuštanja Sporazuma o slobodnoj trgovini u Severnoj Americi (NAFTA), koji je pogodovao izgradnji fabrika van SAD, naročito u Meksiku, koji nudi jeftiniju radnu snagu i troškove poslovanja od SAD.
Međutim, odluku rukovodstva TMNA da prebaci proizvodnju iz Tihuane u SAD na pozitivan način dodatno je podstakao i paket poreskih olakšica i drugih povlastica koje su formulisale vlasti države Teksas i grada San Antonija.
Ta selidba je pokazatelj da Trampova politika da se ukidanjem slobodne trgovine i uvođenjem carina izdejstvuje prebacivanje proizvodnje iz inostranstva na tlo Sjedinjenih Država polako počinje da donosi osetne rezultate.
Mač sa dve oštrice
Velika "Tojotina" fabrika u Tihuani, prva koju je otvorila u Meksiku, upravo je bila trn u oku predsednika Trampa i njegovih istomišljenika protekcionista, jer je izgrađena nakon potpisivanja sporazuma o slobodnoj trgovini NAFTA, postignutog u prvoj polovini devedesetih, za vreme administracije demokrate Bila Klintona (i napuštenog 2020. za vreme prvog Trampovog mandata), i jer se nalazi na samoj granici sa SAD.
Ona zato predstavlja očigledni primer kako jedna strana zemlja, u ovom slučaju Meksiko, zbog slobodne trgovine uživa blagodeti kao što su zapošljavanje i poreski prihod zahvaljujući američkom tržištu, odnosno, kako američki potrošači praktično finansiraju proizvodnju tj. industrijalizaciju u inostranstvu. Zapravo, ona je otelotvorenje svega čemu se Tramp protivi i što je hteo da koriguje.
Međutim, biće interesantno videti da li će prebacivanje proizvodnje "takome" u SAD poskupeti taj model za američke kupce i da li će i u kojoj meri veliki gubitak radnih mesta u Tihuani destabilizovati taj grad. Tihuana i inače služi kao odskočna daska za inflitraciju nelegalnih imigranata i švercovanje droge i oružja u SAD – rast kriminala u tom gradu, usled problema nezaposlenosti, mogao bi se brzo odraziti i na pogranični pojas unutar SAD.
"Tojota" ima još jednu, noviju fabriku automobila u Meksiku, u državi Guanahuato u središtu zemlje, koja zapošljava nešto manje od 2.000 ljudi i u kojoj se takođe pravi pik ap "takoma".
Japanski proizvođač u Severnoj Americi trenutno poseduje ukupno 14 postrojenja i direktno zapošljava oko 64.000 radnika.
Коментари