UN traže deeskalaciju u Iranu, SAD optužuju Teheran za pretnju miru

Ujedinjene nacije upozoravaju da bi mogući vojni udari na Iran dodatno destabilizovali već napetu situaciju izazvanu masovnim protestima, dok Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija optužuju iranske vlasti za brutalnu represiju i podržavaju zahteve demonstranata za slobodu. Iran, uz podršku Rusije i Kine, odbacuje te optužbe i tvrdi da Vašington pod izgovorom ljudskih prava podstiče nemire i preti vojnom eskalacijom.

УН траже деескалацију у Ирану, САД оптужују Техеран за претњу миру УН траже деескалацију у Ирану, САД оптужују Техеран за претњу миру

Mogući vojni udari na Iran dodali bi "nestabilnost već zapaljivoj situaciji" u toj zemlji, upozorile su Ujedinjene nacije na hitnom sastanku Saveta bezbednosti o smrtonosnim protestima u Iranu na zahtev Sjedinjenih Američkih Država.

Generalni sekretar UN Antonio Guteres pozvao je "na maksimalnu uzdržanost svih aktera, u ovom osetljivom trenutku, od bilo kakvih akcija koje bi mogle da dovedu do daljeg gubitka života ili izazivanja šire regionalne eskalacije", prenela je pomoćnica generalnog sekretara Marta Pobi.

Ambasador SAD u UN Majk Volc rekao je da "nivo nasilja i represije koji je iranski režim pokrenuo protiv sopstvenih građana i naroda ima posledice po međunarodni mir i bezbednost". Smatra da "narod Irana zahteva svoju slobodu kao nikada do sada u brutalnoj istoriji Islamske Republike".

"Predsednik Donald Tramp i Sjedinjene Američke Države stoje uz hrabri narod Irana. Bez obzira na njegove izgovore, režim je isključivo odgovoran za ekonomsku bedu iranskog naroda i biće pozvan na odgovornost", rekao je Volc.

Zamenik stalnog predstavnika Irana UN Golamhosein Darzi rekao je  da je "žalosno što je predstavnik režima SAD, koji je zatražio ovaj sastanak, danas pribegao lažima, iskrivljavanju činjenica i namernim dezinformacijama kako bi prikrio direktno učešće svoje zemlje u usmeravanju nemira u Iranu ka nasilju".

Tvrdi da su SAD zatražile sastanak kako bi "prikrile svoje direktno saučesništvo u zločinima koje su njihovi plaćenici počinili protiv naše države".

"Režim SAD pokušava da se predstavi kao prijatelj iranskog naroda, dok istovremeno postavlja temelje za političku destabilizaciju i vojnu intervenciju pod takozvanim humanitarnim narativom", izjavio je Darzi.

Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja istakao je da Vašington nastavlja da eskalira tenzije i podgreva histeriju oko Irana, tvrdeći da je pomoć demonstrantima "već na putu".

"Od kraja decembra, ceo svet posmatra kako SAD nastavljaju da eskaliraju tenzije i podstiču histeriju oko Irana, tvrdeći da je 'pomoć na putu'. Štaviše, u svojim zvaničnim saopštenjima, Vašington čak ni ne pokušava da kamuflira prave razloge za svoju takozvanu zabrinutost zbog unutrašnje političke situacije u zemlji, preteći novim udarima protiv Irana. Ono što se dešava u Iranu je još jedan pokušaj obojene revolucije u kojoj specijalno obučeni naoružani provokatori pretvaraju mirne proteste u besmislene nerede, pogrome, uništavanje javne imovine i brutalna ubistva pripadnika organa reda", istakao je Nebenzja.

Ambasador Ujedinjenog Kraljevstva pri UN Arčibald Jang rekao je da je njegova zemlja "zapanjena" izveštajima da su potencijalno hiljade ljudi u Iranu ubijene, a još mnogo više uhapšeno u onome što opisuje kao najbrutalniju represiju protesta u poslednjih nekoliko decenija.

"Uprkos gotovo potpunom gašenju interneta od strane režima, snimci koji se pojavljuju iz Irana ukazuju na to da ovi izveštaji možda potcenjuju pune razmere užasa koji se trenutno dešava“, rekao je Jang, napominjući da će "režim tvrditi da su ove proteste podstakle snage koje podržavaju strane zemlje, ali laži i propaganda ne mogu opravdati njegove postupke".

Zamenik stalnog predstavnika Kine pri UN Sun Lej izjavio je da se zvanični Peking protivi nametanju sopstvene volje drugim zemljama i vraćanju sveta "zakonima džungle".

"Protivimo se upotrebi ili pretnjama silom u međunarodnim odnosima, nametanju sopstvene volje drugim zemljama i svakom povratku sveta zakonima džungle", naglasio je Sun Lej.

Protesti u Iranu počeli su krajem decembra 2025. godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala, a 8. januara – posle poziva Reze Pahlavija, sina iranskog šaha, koji je svrgnut 1979. godine – protestni marševi su se intenzivirali širom Irana.

Istog dana, internet je isključen.

U nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.

Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbednosti i među demonstrantima, a pojedine američke grupe za ljudska prava tvrde da je u nemirima stradalo najmanje 2.500 hiljade ljudi, mahom demonstranata, dok je uhapšeno više od 18.000 osoba.

Iranske vlasti, optužujući SAD i Izrael za orkestriranje nemira, objavile su 12. januara da je situacija stavljena pod kontrolu.

петак, 03. април 2026.
9° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом