Pitanje migranata važnije od ekonomije u Britaniji - protesti, izbori i zaokret laburista
Prema najnovijim ispitivanjima javnog mnjenja, nekontrolisana imigracija je u Velikoj Britaniji postala političko pitanje broj jedan. Građani smatraju da je taj problem važniji od ekonomskog rasta, koji se već mesecima vrti oko nule.
Nova ministarka unutrašnjih poslova najavljuje strožu imigracionu politiku.
No, protesti građana i sledbenika tvrdo desnih reformista ne jenjavaju, a mogućnost prevremenih izbora raste.
Polarno oprečni stavovi o imigraciji
Kada je reč o imigraciji, u Britaniji dominiraju dva potpuno polarno oprečna stava.
Pobornici smatraju da je svaki ilegalni imigrant zapravo izbeglica kome treba pomoći, dok protivnici ističu da nekontrolisana imigracija neumitno i nepovratno menja britanski način života.
Te dve politike, ta dva stava i te dve Britanije dan za danom su se celog leta sukobljavale nadomak Epinške šume na severoistoku Londona.
Povod je imigrant iz Etiopije Haduš Gerberslasije Kebatu, koji je pokušao da poljubi dve četrnaestogodišnje devojčice, koje su mu ponudile parče pice, te ih pozvao u hotel gde su smešteni azilanti da, kako je rekao, prave bebe.
Stavio je i ruku na koleno žene, koja mu je pomagala da napiše poslovnu biografiju.
Osuđen je pre par dana po dve tačke seksualnog napada, a kazna će mu biti izrečena 23. septembra.
No, tokom protesta, koje su njegovi ispadi izazvali, uhapšeno trideset dvoje ljudi, a na zatvor osuđeno njih dvadeset jedan.
Protesti su se raširili. Građani traže izmeštanje imigranata iz malih hotela.
Vlada se na sudu sukobila sa opštinom Eping i na najvišoj instanci izdejstvovala da azilanti ostanu.
Premijer Starmer pokazuje da ne razume hitnost situacije.
"Pa, rekli smo da ćemo sve slučajeve rešiti do kraja ovog saziva parlamenta“, nervozno je rekao premijer u nedavnom intervjuu.
Isticanje britanske i engleske zastave
Teoretski, to je za četiri godine. U međuvremenu, protesti su se preobrazili u kampanju isticanja britanskih i engleskih zastava na ulično osvetljenje, pešačke prelaze, pa čak i kružne tokove.
Širja Joši, poreklom iz Indije, koja živi u Londonu ističe da, ako je to poruka za imigrantsku zajednicu, ona "nije prijatna“.
Džejson, koji odbija da otkrije prezime i zanimanje medijima, poručuje: „Biću suptilan, jer ne želim da se neko uvredi, ali mislim da je ovo odlično. Vraćamo se osećaju zajedništva i engleske kulture, a to je ovoj zemlji potrebno“.
Londonac Stenli Oronsaje, poreklom iz Nigerije, je zabrinut.
"Briga proizilazi iz činjenice da, ukoliko ovo eskalira, može da se pretvori u nešto drugo. Zabrinjavajuće je kada je nacionalizmu omogućeno da promeni način obraćanja“, kaže on.
Šankerka Livi Makarti smatra prizor zastava divan.
"Lepo je osećati se ponosnim što ste Britanac za promenu, gledati kako se vijore engleske zastave i kako zajednica zbija redove“, ističe ona.
Invazija imigranata?
Teško je dokazati da iza kampanje stoji Reformistička stranka Najdžela Faraža.
Članstvo te, već mesecima najpopularnije političke stranke u Britaniji, svakodnevno raste, a u toku je i njena konvencija u Birmingemu, gradu poznatom po ogromnom broju doseljenika, pre svega iz Pakistana.
Sa podijuma, Faraž je priliv od dvadeset osam hiljada ilegalnih i oko stotina pedeset hiljada legalnih imigranata od početka godine nazvao invazijom.
"Bez akcije, bez obnove društvenog ugovora između vlade i naroda, bez povratka poverenja, bojim se da će bes samo rasti. Štaviše, mislim da je, zbog svega ovoga, sada javni red doveden u pitanje“, poruluje lider reformista Najdžel Faraž.
Laburistički zaokret udesno
Posle sloma političke karijere prve žene Laburističke stranke Anđele Rejnar, premijer Starmer istog dana izvršio je duboke kadrovske promene u vladi.
Iz fotelje ministarke unutrašnjih poslova katapultirana je veteranka Ivet Kuper.
Zamenila ju je prva žena muslimanske veroispovesti na tom položaju Šabana Mamud.
To je veliki ustupak desnoj struji laburista čiji je nezvanični lider Toni Bler.
Dan posle stupanja na dužnost nova ministarka ugostila je kolege iz Sjedinjenih Država, Australije, Novog Zelanda i Kanade.
Cilj – efikasnija deportacija ilegalnih imigranata u zemlje porekla.
"Zemlje, koje čine "petoro očiju“, razgovaraju kako da usaglase zajedničke mere prema zemljama, koje odbijaju repatrijaciju. Moguće je uskraćivanje svih viza za njihove građane u budućnosti“, tvrdi britanska ministarka unutrašnjih poslova Šabana Mamud.
Laburistička imigraciona politika je naglo zaokrenula u desno, ali bez obzira što se vlade, politike i ministri menjaju, jedno je konstanta.
Samo u subotu je Lamanš prešlo hiljadu devedeset sedam imigranata u malim čamcima i taj broj nastavlja da raste.