Puč u Nigeru – još jedna kriza zbog koje se Zapad znoji
Nedelju dana posle vojnog udara, Niger je otvorio granice. Sjedinjene Američke Države evakuišu deo osoblja ambasade i njihove porodice, Francuska i Italija evakuišu svoje državljane. Svetska banka obustavlja isplate za sve operacije u zemlji. U Nigeru, ocenjuju agencije, raste neprijateljstvo prema Zapadu, i sve je veća naklonost prema Rusiji.
Krhki afrički region Sahel poslednjih godina zahvatila je epidemija vojnih pučeva. Od Malija do Sudana, Niger je jedini imao zapadnog saveznika za predsednika. Do prošle sedmice, kada je jedinica generala čiju je smenu predsednik planirao, svrgnula predsednika. Vojska je puč podržala.
"Nacionalni savet je preuzeo vlast bez krvoprolića, nije bilo nijednog izgubljenog ljudskog života. U narednim danima smo se uzdržavali od bilo kakvih represivnih akcija protiv pristalica bivšeg režima. Niko nije uhapšen, oni su i dalje uživali slobodu kretanja i izražavanja. Otvoreni smo za dijalog sa svima kako bismo zajedno mogli da stvrimo uslove za mirni prenos vlasti", rekao je general Abdurahman Čijani, šef predsedničke garde i samoproglašeni vođa puča.
Mirno rešenje poželjno, rat se ne isključuje
Svaka eventualna vojna intervencija u Nigeru bila bi objava rata. Tako lideri vojnih hunti u Maliju i Burkini Faso odgovaraju na ultimatum Ekonomske zajednice zapadnoafričkih država, da ne isključuju upotrebu sile, ako vojska ne vrati na vlast svrgnutog predsednika.
"Ako bismo mogli da imamo mirno rešenje i povratak na ustavni poredak u zemlji, to bi bila naša najpoželjnija opcija, ali moramo se pripremiti i za svaku drugu mogućnost. Poslednja opcija bilo bi planiranje moguće vojne intervencije radi ponovnog uspostavljanja ustavnog porekla u Nigeru", naveo je Abdel Fatah Musa, komesar EKOVASA za politička pitanja, mir i bezbednost
Zajednica je prethodno zamrzla sredstva Nigera u regionalnoj centralnoj banci i uvela sankcije. Isto čini i Afrička unija, ali i zapadne zemlje i međunarodne organizacije. Treća najsiromašnija zemlja sveta bogata je uranijumom koji odlazi Francuzima. Građani na sankcije odgovaraju antizapadnim demonstracijama. Na protestima ispred francuske ambasade, dominirale su ruske zastave.
"Niger je isto tako čvorište za francuske mirotvorne operacije u Sahelu, naročito od kad su njihovi vojnici morali da napuste Mali i Burkinu Faso. Imamo i SAD koje imaju bazu dronova i nekoliko hiljada američkih vojnika u toj zemlji. USAID je veliki donor u Nigeru, dve milijarde godišnje, što za jednu od najsiromašnijih zemalja nije minorno. Što se tiče Rusije, ona je zadovoljna bilo kakvom bezbednosnom krizom zbog koje se Zapad znoji", kaže Vuk Vuksanović iz Beogradskog centra za bezbednosnu politiku.
Kremlj poziva na povratak ustavnog poretka
Kremlj je pozvao na povratak ustavnog poretka u Nigeru, ali Moskva u Africi poslednjih desetak godina obnavlja uticaj, na krilima antikolonijalnih osećanja. Po istupanju iz žitnog sporazuma, na samitu Rusija–Afrika usledilo je obećanje o besplatnom žitu.
"Glavni teatri rivaliteta između velikih sila tim redom su Istočna Azija, Persijski zaliv i Evropa. Afrika je bitna zbog toga što je blizu i Evrope i Bliskog istoka i Azije preko Indijskog okeana. Imamo 54 članive UN, u 21. veku će biti najmnogoljudniji region a isto tako ima i minerale za nove tehnologije", objašnjava Vuksanović.
I dok su ruski zvaničnici prema puču u Nigeru uzdržani, šef plaćeničke grupe Vagner pučistima nudi svoje usluge. Prigožinova privatna vojska već je prisutna u Africi, od Libije do Madagaskara. Afrika Rusiji i Ukrajini nudi mirovnu inicijativu, koja osim bezbednosnih garancija za sve strane predlaže i suspenziju naloga Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Putina.
Коментари