Rat u Gruziji

Tenzije u Južnoj Osetiji prerasle su u pravi rat, pošto su gruzijske vlasti, tenkovima i raketama, pokušale da povrate kontrolu nad pobunjenim regionom, nakon čega je usledila kontra-ofanziva ruskih snaga. Prema poslednjim izveštajima, broj žrtava sukoba dostigao je 1.400, mahom civila u Ćinvaliju, stradalih u napadu snaga vlade u Tbilisiju, koji je počeo svega nekoliko časova nakon što su dve strane dogovorile primirje.

Najozbiljnija ruska vojna intervencija od pada Sovjetskog Saveza počela je nakon neshavtljive odluke vlasti u Tbilisiju da "povrate kontrolu" nad pobunjenom Južnom Osetijom, pri čemu je ubijeno najmanje 10 pripadnika ruskih mirovnih snaga.

Do kasno u noć ruski gubici popeli su se na 12, a istovremeno oko 150 vojnika je ranjeno. Gruzijska strana, bar za sada, nije objavila preciznije podatne o gubicima, navodeći samo da je u ruskim vazdušnim napadima poginulo 30 osoba. Ipak, na desetine gruzijskih vojnika u kamuflažnim uniformama dopremljeno je u bolnicu u gradu Gori.

Predstavnici vlasti u Tbilisiju saopštile su, oko 16 časova, da su gruzijske snage "uspostavile potpunu kontrolu" nad Ćinvalijem. Gotovo istovremeno, jedinice ruske 58. armije ušle su u predgrađe glavnog grada Južne Osetije, postavljajući scenografiju za mogući krvavi obračun dve vojske.

Sat vremena kasnije, gruzijski zvaničnici objavili su da su trupe vlade u Tbilisiju izgubile kontrolu nad delovima Ćinvalija, te da je u toku artiljerijski napad ruskih snaga.

Ruski vojnici su dva časa posle početka operacije "neutralisali" gruzijske artiljerijske položaje u Ćinvaliju, otvarajući vrata tenkovima za ulazak u glavni grad Južne Osetije. Nedugo zatim predstavnici ministarstva odbrane Južne Osetije saopštili su da gruzijskih jedinica u razrušenom Ćinvaliju više nema.

Serija kontra-udara ruskih oružanih snaga naterala je gruzijskog predsednika Mihaila Sakašvilija da ozbiljno razmisli u uvođenju vanrednog stanja u toj državi, što će se, prema najavama iz njegovog kabineta, i dogoditi tokom noći. 

U poslednjem talasu napada ruske avijacije, u noći između petka i subote, desetak jurišnih „suhoja" Su-25 raketiralo je luku Poti na Crnom Moru, kao i još tri vojne baze, ali, neposredno nakon tih događaja, nisu bili dostupni apsolutno nikakvi izveštaji o mogućim žrtvama.

Gruzijski zvaničnici objavili su oko 14 časova da su ruski borbeni avioni napali vazduhoplovnu bazu nedaleko od glavnog grada te države, Tbilisija, navodeći da taj čin predstavlja "objavu rata". Nekoliko sati kasnije, objavljeno je i da su u tom napadu ubijena tri gruzijska vojnika i uništeno nekoliko aviona.

UNHCR: Humanitarna situacija dramatična

Napad gruzijskih motorizovanih jedinica i protivnapad ruskih snaga doveli su do "dramatičnog pogoršanja" humanitarne situacije u čitavom regionu, pri čemu je Međunarodni komitet Crvenog krsta upozorio da je medicinskim ekipama, suštinski, potpuno onemogućen pristup kriznim zonama.

Dodatni razlog za brigu predstavlja činjenica da je, po početku napada, prekinuto snabdevanje strujom i vodom, te telefonske linije.

Upozorenje humanitaraca usledilo je nakon prvih izveštaja UNHCR-a i ruskih izvora iz Ćinvalija, prema kojima je u artiljerijskim napadima gruzijske vojske, praktično srušen centar grada, dok se stanovništvo posakrivalo po podrumima.

Na hiljade dobrovoljaca iz Rusije i Abhazije priključuje se borbama koje su počele u Južnoj Osetiji. Separatistički lider u Abhaziji Sergej Bagapš rekao je da je oko 1.000 dobrovoljaca iz njegovog regiona krenulo u borbu protiv gruzijskih snaga u Južnoj Osetiji. 

 "Ne možemo sprečiti na hiljade njih iz Severne Osetije koji žele da se priključe borbama", izjavio je lider ruske provincije Severne Osetije Tajmuraz Mamsurov.

Pentagon prati razvoj situacije 

Iako su predstavnici vlasti u Tbilisiju, tokom dana, izjavljivali da su zatražili pomoć SAD, Pentagon je saopštio da "nikakav zvaničan zahtev još nije stigao u Vašington", mada postoji "stalna veza" sa gruzijskim zvaničnicima.

Do prošlog meseca, u Gruziji je bilo raspoređeno oko 1.100 američkih vojika koji su učestvovali u zajedničkim vežbama sa tamošnjim trupama, ali su te snage, u međuvremenu, napustile tu državu.

Nedugo posle početka sukoba Gruzija je najavila da će povući oko 1.000 vojnika iz Iraka, kako bi se suprotstavili nadirućim ruskim snagama. Te trupe mogle bi stiću u Gruziju narednih dana, a kontigent te države u Iraku broji ukupno 2.000 vojnika.

Južna Osetija, u kojoj na površini nešto većoj od Luksemburga živi oko 70.000 stanovnika, nalazi se na granici između Rusije i Gruzije. Stanovnici te teritorije ne smatraju se Gruzijcima, tvrdeći da su nasilno asimilovani tokom sovjetske vladavine

Savet bezbednosti UN-a još bez stava o sukobima  

Najmoćnije telo svetske organizacije, već drugi put u poslednja 24 časa pokušava da pronađe odgovor na iznenađujući razvoj situacije u Gruziji, ali je prvi pokušaj okončan apsolutnim neuspehom, te diplomate na Ist Riveru naade polažu u novi sastanak, koji je počeo u petak kasno uveče.

Diplomati petnaestočlanog tela raspravljaju o tekstu saopštenja, ali na osnovu novog predoga, u kojem je fraza „odricanje od nasilja" zamenjena obostrano prihvatljivijim „uzdržavanjem od budućih akata nasilja".

Uzastopne konsultacije Saveta bezbednosti, mahom, poslužile su kao poligon za razmenu optužbi između Rusije i Gruzije, obzirom da je ruski ambasador pri UN optužio vlasti u Tbilisiju za „direktne napade na mirovne snage", ponavljajući optužbe vezane ze etničko čišćenje negruzijskog stanovništva Južne Osetije.

Gruzijski ambasador Irakli Alasanija je, međutim, objasnio kako se njegova država samo brani od ruske agresije, te zatražio trenutno zaustavljanje ruskih vazdušnih napada na ciljeve širom Gruzije.

Medvedev optužio Gruziju za agresiju, Tbilisi uzvraća istom merom

Ruski predsednik Dmitrij Medvedev upozorio je da ta država "neće dopustiti nekažnjenu pogibiju svojih državljana". "U skladu sa ustavom i federalnim zakonodavstvom, kao predsednik Ruske Federacije, obavezan sam da štitim život i dostojanstvo ruskih državljana, gde god da se oni nalaze", rekao je Medvedev, dodajući da je "gruzijska vojska u suštini izvršila akt agresije protiv ruskih mirovnjaka i civilnog stanovništva".

Šef ruske diplomatije Segrej Lavrov optužio je, istovremeno, Gruziju za etničko čišćenje sela u Južnoj Osetiji, naglašavajući da broj izbeglica raste, jer lokalno stanovništvo beži strahujući za živote.

Predsednik Gruzije Mihail Sakašvili optužio je danas Rusiju za upad na gruzijsku teritoriju, navodeći da su ruski tenkovi ušli u region Južne Osetije. "Sto pedeset ruskih tenkova, oklopnih i drugih vozila ušlo je u Južnu Osetiju", rekao je Sakašvili.

"Ovo je jasan upad na teritoriju druge zemlje. Ruski tenkovi su na našem tlu, a ruski avioni u našem vazdušnom prostoru usred dana", dodao je Sakašvili, koji je, prethodno, objavio opštu mobilizaciju i saopštio da gruzijske snage kontrolišu deo glavnog grada Južne Osetije i najveći deo teritorije otcepljene oblasti.

"Moram takođe da kažem da su gruzijske snage oborile dva ruska borbena aviona iznad naše teritorije", kazao je gruzijski predsednik, ne navodeći druge detalje.

Napadi ruskih aviona, akcije gruzijskih tenkova

Prvi kanal ruske državne televizije prikazao je snimke ruskih tenkova na teritoriji Južne Osetije. Tri ruska aviona ušla su u vazdušni prostor Gruzije i bombardovala dve lokacije južno od otcepljene Južne Osetije, gde se vode pojačane borbe između gruzijske vojske i separatista, saopštilo je gruzijsko Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Portparol ministarstva Šota Utiašvili rekao je da su dva ruska aviona napala policijsku stanicu nedaleko od grada Kareli, a treći je bombardovao područje nedaleko od Gorija, gde su se stacionirale gruzijske snage pre noćašnjeg napada na separatiste iz Južne Osetije.

Utiašvili je potvrdio da je u Kareliju ranjeno nekoliko civila.

Teška vojna oprema i oklopna vozila ulaze iz Rusije u Južnu Osetiju kroz tunel Roki, rekao je gruzijski bezbednosni zvaničnik Kaha Lamaja.

"Naše obaveštajne jedinice nisu primetile pripadnike redovne ruske vojske, ali su zato prijavile da teška oprema i oklopna vozila dolaze kroz tunel", rekao je Lamaja.

U saopštenju informativne službe vlasti otcepljene gruzijske autonomne oblasti, navodi se da je na osvajanje Ćinvalija krenula gruzijska pešadija, da je paljba po gradu nastavljena i da gore na desetine zgrada i kuća, uključujući i zgradu Vlade.

Opunomoćeni predstavnik predsednika Južne Osetije Dmitrij Medojev rekao je da je civilno stanovništvo Ćinvalija u skloništima, a da je južni deo grada u plamenu. 

Predsednik nepriznate Južne Osetije Eduard Kakojti izjavio je da je gruzijska vojska započela "tenkovski napad na južne delove Ćinvalija."

Predstavnica vladine službe za informisanje Maja Harebova rekla je da "narod Južne Osetije poziva rukovodstvo i međunarodnu zajednicu da preduzmu bilo kakve mere da ga zaštiti, jer je gruzijska strana krenula na uništavanje čitavog osetijskog naroda".

Interfaks prenosi da parlament i udruženja u Južnoj Osetiji pozivaju Rusiju da pomogne da se ne dopusti genocid. "Mi državljani Rusije, koji živimo u Južnoj Osetiji, molimo za pomoć Rusku Federaciju da ne dopusti genocid osetijskog naroda", izjavili su predstvnici parlamenta.

Kakojti, međutim, najavljuje da Južna Osetija namerava da "pobedi i osramoti Gruziju sopstvenim snagama" i da se neće obraćati za pomoć Rusiji.

Putin: Rat nije nikom potreban 

Ruski premijer Vladimir Putin, koji se nalazi u Pekingu, gde prisustvuje ceremoniji otvaranja Olimpijskih igara, rekao je da će gruzijske "agresivne" akcije u otcepljenoj provinciji Južnoj Osetiji izazvati "odgovor" Rusije.

Putin je rekao da su i rukovodstvo Kine i predsednik SAD Džordž Buš protiv rata u Južnoj Osetiji.

"Razgovarao sam o tome sa kineskim partnerima i predsednikom SAD i svi praktično u isti glas govore: rat nije nikome potreban", rekao je Putin.

Izražavajući naročito žaljenje što je gruzijsko rukovodstvo počelo agresivna dejstva na dan početka Olimpijade - iako je od antičkih vremena poznat princip da "oružje ćuti" tokom OI - ruski premijer je rekao da je u zonu konflikta uvedena teška vojna tehnika, artiljerija, da ima "ubijenih, ranjenih, između ostalog i među ruskim mirovnjacima".

"To je veoma žalosno i veoma zabrianjavajuće i, naravno, izazvaće uzvratne aktivnosti", rekao je Putin.

Ruski premijer se, istovremeno, založio da zemlje Zajednice Nezvisnih Država, uz čiji mandat su uvedene mirovne snage u Južnu Osetiju posle sukoba sa Gruzijom 1992. godine, preduzmu sve radi prekida borbenih dejstava.

Primirje kratko trajalo

Gruzijske snage i separatisati iz Južne Osetije prekinuli su primirje samo nekoliko časova nakon što su dve strane pristale da razgovaraju. "Separatisti su otvorili vatru na dva gruzijska sela, Prisi i Tamarašeni, i morali smo da uzvratimo", rekao je sekretar gruzijskog Nacionalnog saveta bezbednosti Kaha Lomai.

"Uprkos našim pozivima za mir i jednostranom prekidu vatre, separatisti su nastavili da granatiraju gruzijska sela", rekao je gruzijski general Mamuka Kurašvili i dodao: "Primorani smo da uspostavimo ustavni poredak u celom regionu".

Ministarstvo odbrane otcepljene autonomne oblasti saopštilo je da je vatra otvorena iz teške artiljerije iz gruzijskih sela Ergneti i Nikozi u 23 sata i 30 minuta po moskovskom vremenu.

Ranije je iz Tbilisija saopšteno da je predsednik Gruzije Mihail Sakašvili kao vrhovni komandant naredio jedinicama policije i gruzijskog mirovnog kontingenta u Južnoj Osetiji da "ne odgovaraju na vatru koju ispaljuju južnoosetijske oružane formacije".

Posle otcepljenja Južne Osetije maja 1992. i sukoba sa gruzijskim snagama, okončanih sporazumom iz juna iste godine, u zonu konflikta uvedene su mešovite mirovne snage sa po 500 pripadnika ruskog, gruzijskog i severnoosetijskog kontingenta.

Polovinu teritorije Južne Osetije kontrolišu gruzijske snage, a ostatak nepriznate vlasti u  Ćinvaliju. U gruzijskim selima služe gruzijski policajci, a u južnoosetijskim policajci te otcepljene autonomne oblasti.

SAD i EU traže prekid vatre

Nakon neuspešne prve sednice najmoćnijeg tela svetske organizacije, održane na zahtev Moskve, diplomati na Ist Riveru spremaju se za još jedan takav sastanak kasnije večeras, ovog puta posle pisma vlasti u Tbilisiju.

SAD, Velika Britanija i NATO pozvale su strane da odmah prekinu nasilje i počnu direktne pregovore. Portparol stejt departmenta Gonzo Galjegos rekao je da Vašington "podržava teritorijalni integritet" Gruzije, dok je NATO saopštio da je u stalnom kontaktu sa Rusijom i Gruzijom.

Evropska unija je danas zatražila prekid sukoba u Južnoj Osetiji i obnovu pregovora koji bi omogućili političko rešenje, uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Gruzije. "EU izražava veliku zabrinutost zbog teških sukoba u Južnoj Osetiji" ističe se u saopštenju i dodaje da Unija poziva sve strane da odmah prekinu sukobe i bez odlaganja nastave pregovore radi pronalaženja političke situacije za krizu, uz poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Gruzije".

Povezane vesti:

Primirje između Gruzije i Južne Osetije