среда, 11.02.2026, 15:48 -> 16:29
Аутор: Предраг Стојковић
Stočari i povrtari sa obronaka Mučnja o pripremi za naredni period
Zimsko zatišje u poljoprivrednim radovima je vreme kada se porodice koje žive od te proizvodnje bave prihodima i rashodima za predstojeću sezonu. U brdsko-planinskim krajevima, gde se živi od stočarstva, ratarstva i voćarstva kažu da su u ovu godinu ušli sa gubicima iz prethodne, a strepe od neizvesnosti koju donosi naredni period.
Na obroncima Mučnja porodica Pantelić, jedna od retkih porodica, koja se bavi stočarstvom, suočava se sa mukom koja je zadesila sve one koji se bave proizvodnjom mleka.
„Pazi, to je mleko sa nadmorske visine od hiljadu metara. Kvalitetno mleko, mleko sto posto čisto mleko. Znači mleko koje se sad plaća 38 dinara, nas tu nema nigde. Ta krava moja mora pojesti koncentrat, mora pojesti bale koje smo mi pripremali. Sve to košta", kaže Ivana Pantelić, iz Katića.
Raznovrsnost u poljoprivrednoj proizvodnji pomagala je da se rashodi u stočarstvu pokriju prihodima iz ratarstva i voćarstva.
Ivana Pantelić, iz Katića dodaje: „Tek treba da se radi, mi još uvek proizvode nismo prodali. Mleko je nažalost palo, krompir ne ide".
U Evropi je prethodna godina bila izuzetno rodna za krompir, zbog čega je plasiran u izvoz po cenama koje su zadale glavobolju srpskim ratarima. Ratko Vukićević kaže da je uvezeno 40.000 tona.
„Uvoz je veoma jeftin, ubija našu proizvodnju i ovo je zaista apel svima nadležnima da mora nešto pod hitno da se učini, jer naša će proizvodnja praktično biti ukinuta. I svedena na nekih, po mojoj proceni - desetak hiljada hektara, sa devedeset hiljada hektara", navodi Ratko Vukićević, vlasnik preduzeća za proizvodnju krompira iz Guče.
Od opstanka poljoprivrednika zavisi budućnost sela, kaže Ivana Pantelić, čije treće dete je poslednji predškolac u Katićima.
„Što se tiče problema oko maline i suše, tu država apsolutno ništa ne može da pomogne. To je logično, ali što se tiče ovih proizvoda koje smo mi uspeli od suše da iščupamo, mislim da bi država tu jako mogla da pomogne i ministarstvo poljoprivrede. Jednostavno da nam dozvoli na neki način i da nam pomogne da mi robu koju smo proizveli prodamo. Da nas ne blokira sa tim uvozima, sa prekupcima, sa tipa čovek, moj muž ode da proda krompir u Beogradu, komunalna policija mu naplati kaznu trideset, četrdeset hiljada dinara, što je čovek morao da dođe da proda tamo, jer ovde neće niko", naglašava Ivana Pantelić, iz Katića.
Srpski proizvođači ne traže da se zabrani uvoz, ali i da evropski farmeri ne budu u prednosti u odnosu na domaće. To se odnosi na sve grane poljoprivrede.
„Da se na početku godine kaže to je cena koštanja ispod te cene ne može da se uvozi, biće carine ili biće neke barijere za takav uvoz. I to je jedini izlaz iz svega toga. A drugi sistemski mali proizvođači, sitni propadaju. Ne mogu da opstanu, ne mogu da nađu mesto na tržištu. Zato je neophodno da se prave velika skladišta, da se prave koperative, da se oni udruže na neki način. I da tako odgovore izazovima tog velikog tržišta, koje je zaista nemilosrdno i ljudi nemaju kome da prodaju sad", ističe Ratko Vukićević, vlasnik preduzeća za proizvodnju krompira iz Guče.
Život može da se odvija i bez struje, mobilnih telefona, kažu srpski poljoprivrednici, ali se bez vode i hrane ne može. Uvereni su, i ako se ugasi domaća proizvodnja, uvozna će postati luksuz. Bez domaće konkurencije i uvoznici će biti višak onima koji na svetskom tržištu hrane teže monopolu.
Коментари