Batočina: Uvećani računi za vodu i do trinaest puta

Žitelji pojedinih delova sela, od Batočine prema Kragujevcu, godinama plaćaju račune za vodu i po trinaest puta više od realne potrošnje. Problem je oticanje vode u delu mreže, takozvani rastur, za šta, kako kažu iz kragujevačkog "Vodovoda", nisu nadležni, a iz Opštine Batočina da će pokušati da nađu rešenje.

Porodica Đerić je pre pet godina kupila kuću u zaseoku Osojak, sela Prnjavor u Batočini. Nisu ni slutili da će im računi za vodu biti znatno viši nego računi za struju, iako se na nju greju.

Lana Miljković Đerić iz sela Prnjavor, kaže: "Na svom računu pored svoje potrošnje koju je očitao moj ispravni, legalni, prijavljeni vodomer, koji je na primer u proseku negde 10 kubika svakog meseca, na stavku tog takozvanog "rastura" se prepisuje čak do 140 kubika svakoga meseca. Što znači da ja negde oko 100 evra svakog meseca bacim u vodu, odnosno dam za vodu."

A realna mesečna potrošnja Đerića je oko 900 dinara. Sa takvim problemom susreću se i njihove komšije.

Nina Veselinović iz sela Prnjavor, dodaje: "Leti imamo problem da nemamo vodu. Zapravo, gotovo dva meseca jedva da smo imali vodu, računi su i dalje bili ogromni. Dakle, 10 do 13 puta veći nego što su realni."

Nada Vanovac iz sela Prnjavor, objašnjava: "Ja sam odlučila da ne plaćam rastur i imam veliko dugovanje na osnovu rastura, preko 200 000, s tim što ne postoji račun koji sam dobila, a da nisam platila vodu koju sam potrošila i koja je očitana na mom vodomeru."

Taj rastur nastaje zbog oticanja vode na delu mreže od centralnog vodomera u selu do domaćinstava.

Nebojša Jakovljević, direktor JKP "Vodovod i kanalizacija" Kragujevac, navodi: "Pre svega, zbog stare hidrotehničke infrastrukture koja je izgrađena pre više decenija i koja nije apsolutno bila u tehničkim standardima ni za to vreme, a kamoli sada. Taj kvalitet vodovodnih linija je apsolutno neprihvatljiv i one imaju jako veliko curenje na svim delovima i svim priključcima. Druga stvar, za ovakve "rasture" pojavljuje se problem velikog broja nelegalnih priključaka."

Tako žitelji Prnjavora, uz svoju realnu potrošnju, plaćaju i vodu koja iscuri na delu mreže i "komšijama" koje su se nelegalno priključile.

Nebojša Jakovljević, direktor JKP "Vodovod i kanalizacija" Kragujevac, zaključuje: "Koliko će od tog "rastura" biti dodeljeno svakome od korisnika zavisi od onoga koliko je procentualno učešće njegovo u ukupno evidentiranoj potrošnji na tom centralnom vodomeru."

U "Vodovodu" tvrde da, na osnovu ugovora potpisanog sa Opštinom Batočina 2014. godine, nisu zaduženi za održavanje mreže od centralnog vodomera do domaćinstava. Rešenje višegodišnjeg problema je, kažu, da se zamene cevi i da je to pitanje za čelnike opštine. Iz opštine Batočina nisu želeli pred kamere. Poručuju da su upoznati sa problemom rastura u selima prema Kragujevcu. Najavljuju da će u narednom periodu zajedno sa kragujevačkim "Vodovodom" pokušati da nađu rešenje. Do tada, voda nastavlja da curi, svake godine sve više, pa će računi žitelja pojedinih delova sela, od Batočine prema Kragujevcu, i dalje biti visoki.