петак, 13.10.2023, 11:42 -> 15:48
Извор: РТС
Аутор: Миле Новаковић
Šta kriju novobečejski muzeji, u jednom i danas moguće brijanje
Novi Bečej ima tri muzeja. Čuvaju sećanje na način života Novobečejaca, različitog društvenog statusa, tokom dva veka. Tu se može videti i istorija zanatstva ovog dela Srbije.
Sem što ćete se posetom Glavaševoj kući vratiti u dane s kraja 19. i početka 20. veka, odavde možete izaći i lepši. Berbernica je muzejski eksponat, ali još uvek radi. Nikola Petrović je od 1953. berberin novobečejski, a danas neka vrsta kustosa. Pojasni kako je radila berbernica, a one koji to žele i obrije. Mnoge iznenadi da se nekad brijanje plaćalo u naturi.
"Za žito i kukuruz onda smo brijali za to. Dva metra žita celu godinu ga brijem dva puta nedeljno i oni to kad dođe jesen to mi donesu, to je bila onda dobra i zarada i sve", kaže berberin Nikola Petrović.
Tokom Nikolinog radnog veka u Novom Bečeju je radilo 58 berbera. Zna ih sve po imenu, a veruje da ih toliko nije imao ni Novi Sad.
"Bilo je posla za sve i neće da briju u radnji, išli su po selu pa su brijali po kućama i to za žito. Ja sma imao sve do pre godinu dana moju mušteriju koju sam brijao pedeset godina. Ja jako volem svoj zanat. Mene može da probudi neko u noći u dvanaest sati i kaže Nikola, obrij me, ja ću ustati i obrijati ga. Ja volem svoj zanat", dodaje Nikola.
Šetnjom kroz kuću Vladimira Glavaša saznaju se neobične priče dostojne teme za roman. Glavaš je bio advokat, zemljoposednik, dobrotvor i humanista. Umro je 1909. a predhodno zaveštao kuću pravoslavnoj, a novac katoličkoj crkvi. Po testamentu stotinu godina u nju nije mogla da kroči ženska noga. Želja je poštovana i kuća otvorena 16. februara 2009. Tada je istraživače dočekalo jedno iznenađenje.
"Kad je testament istekao, ugovor, pronalazimo iza njegove diplome kad smo otvorili da skeniramo jedan ženski portret jedne lepe devojke", objašnjava Janoš Koso, domaćin "Glavaševe kuće".
Ostalo je misterija o kome se radi, ali je dovoljno da se raspali mašta. Znalo se da je Glavaš cenio umetnost, drugovao sa Zmajem i Đurom Jakšićem. Kao advokat učestvovao je u samo jednom sporu. Branio je siromašnu porodicu, kojoj je bogataš želeo da uzme kuću. U svemu tome negativnu ulogu je imao i verovatno potplaćeni sudija.
"Taj jedan spor je izgubio. Ta siromašna porodica sa puno dece su morali da izađu iz kuće i on se tu jako razočarao. On je naravno njima pomogao i odmah je zatvorio svoju radnju i nije se bavio advokaturom nikada više", dodaje Janoš.
Nedaleko u Novom Miloševu razloga za posetu muzeju napretek. U Muzeju Žeravica čak tri postavke. Najveća je sa oko 180 traktora i poljoprivrednih mašina, kolekcija kakve nema na ovim prostorima. Odavde je potekao i Duško Popov po kome je Ian Fleming napravio lik Džejmsa Bonda. Kuća u koju je dolazio kao dečak sada je muzej Duška Popova. Blizak rođak vlasnika je proslavljeni košarkaški trener Ranko Žeravica. Nedavno je otvorena i stalna postavka njemu u čast. Planovi se tu ne završavaju.
"Kuća pored je kupljenja za kamp, dečiji kamp košarke. Možda jednog dana ako se nađe razumevanja za to da bi deca dolazila tu i kampovala tu. Muzej Žeravica kao i svi ostali muzeji ima problem sa prostorom. Nije dobro što ovi eksponati koje vidite po dvorištu propadaju od zuba vremena. Trudimo se koliko možemo da izgradimo novu halu", objašnjava Čedomir Žeravica, vlasnik "Muzeja Žeravica".
Stari ekonomski objekti kotarka za kukuruz i magacin za žito plemićke porodice Karčonji u Novom Miloševu pretvoreni su u muzej sa više postavki. Karakteristika ovog muzeja je da su svi eksponati iz sela i da su ih meštani poklonili i tako sačuvali od sigurnog propadanja.
"Trenutno ovo što je izloženo poklonila je polovinu porodica nekadašnja trgovačka Bauer koja je i tada držala prodavnicu koja je volela da se bavi tim starinama. Sačuvan je lav iz porušenog dvorca koji se nalazi u Novom Miloševu to je takođe zaslužna porodica Bauer. i interesantno je i fascinantno je da jedna porodica ovakve predmete drži u svojoj porodici skoro dva veka", naglašava Iskra Popov, Muzej "Kotarka" Novo Miloševo.
Ovo je kompleks u okviru koga je i dvorac Karačonjija sagrađen je između 1842. i 1846 godine i deo je poljoprivredne celine koja je obuhvatala ekonomiju, pomoćne objekte, parkove i crkvu. Dvorac je bio deo turističke ture, ali mu je sada neophodna ozbiljna rekonstrukcija i plan kako ga koristiti.
Коментари