уторак, 11.07.2023, 11:49 -> 18:59
Извор: РТС
Аутор: Вања Чолић
Đerdapska klisura u očima turista
Najdužu i najveću klisuru u Evropi „probio” je Dunav tako što je svojom silinom predvojio Južne Karpate. To je istovremeno prirodna granica između Srbije i Rumunije i predstavlja važan deo geoparka Đerdap. Za turiste sa svih strana, to je prava atrakcija, kao i dunavska naselja na Istoku Srbije Kladovo, Negotin i Donji Milanovac.
Najveći broj turista u Donje Podunavlje stiže baš kroz Đerdapsku klisuru, turističkim brodovima, i Trajanova tabla je obavezna tačka za obilazak. Kruzeri redovno pristaju u Donjem Milanovcu i bude ih više od 350 godišnje. Jedan švajcarski brod je čekao na carinske formalnosti, ali smo uspeli da razgovaramo sa posadom.
„Naš brod ima 180 putnika, uglavnom su Amerikanci i pedeset članova posade. Radim na brodu sedam godina kao mornar, šta da Vam kažem, zemlja Vam je predivna”, kažu Glorijan Petresku iz Rumunije i Biser Borisov iz Bugarske.
Turisti sa kruzera provode vreme u Donjem Milanovcu, u skladu sa svojim interesovanjima.
„Pored manifestacija, svaki posetilac može da vidi Lepenski Vir, Rajkovu pećinu, Preraste i šuplju stenu", navodi Svetlana Lazarevska, VD direktorka TO Majdanpek.
Geopark Đerdap bogat je faunom i florom, pa je tako nastala ideja da se izradi jedinstveni instrument, prvi takve vrste u našoj zemlji. Njegova suština su različite vrste drveta koje rastu u Đerdapskoj klisuri.
Nizvodno od kazana, kad se izađe iz klisure u Porečkom zalivu, za turiste potpuno jedinstven komleks kuća iz devetnaestog veka koje su preseljene sa okolnih brda. Blatnjare su dobile novi život.
„Bilo je teško, nemate više majstora tih starih zanata, stolara, drvodelja, majstora za blato. Bio je to mukotrpan posao. Što bi naš sin rekao, to je vremenska kapsula, spolja 19. vek, a unutra 21, tako da je to jako neobično”, ističu Slobodan i Slavica Popović iz Donjeg Milanovca.
Iza zidova blatnjara, puni komfor i debela hladovina bez klima-uređaja. Prozori ofarbani u plavo, takvi su bili i pre 150 godina jer su tada farbani jedinim raspoloživim sedstvom, plavim kamenom.
Коментари