Đurđevdan - kako se obeležava jedna od najčešćih slava?

Pravoslavni vernici obeležavaju Dan Svetog Georgija, jednog od devet velikomučenika. Praznik slave mnoge porodice, pa i cela sela u Srbiji. U Vranju je Đurđevdan i slava meštana naselja Šapranački rid, a uz mnoge običaje Đurđevdan ili Ederlezi proslavljaju i Romi.

Poštovanje običaja, tradicije, rano ustajanje i odlazak u crkvu, paljenje sveća za zdravlje i boljitak. Meštani Šapranačkog rida u Vranju okupljaju se na Đurđevdan, zajedno slave, seku kolač.

"Zalazimo oko crkve 3 puta, po nekom običaju sa litijama i krstom, i ikonom Svetog Đorđa. A kada to završimo dolazimo ovde", objašnjava Zoran Mladenović, iz naselja Šapranački rid u Vranju.

"Naš narod je, to su bile zavetne litije, da tako kažem, kada su izlazili i zahvaljivali se određenom svetitelju kome su se posvetili taj dan i to mesto. Zahvaljivali su se i molili za to što im je pružio u toku prethodne godine", kaže sveštenik Dejan Škarić.

Sećaju se kako se ranije proslavljao Đurđevdan, trude se da običaje ne zaborave.

"Ovde je bila žitnica sve, znači kuća nijedna nije bila i drugačije je bilo iz razloga, jer nismo smeli litije ulicama da idemo. To je bilo takvo vreme, pa smo preko reke kroz groblje dolazili ovde sa dedovima, očevima i svi slavili tu", seća se Duško Mladenović, iz naselja Šapranački rid u Vranju.

Domaćice pripremaju raznovrsnu hranu, ovogodišnja trpeza je posna.

"Na prvom mestu riba, onda pasulj, kifla, hlebovi, sve što se mesi, pogača. Onda kupus, krastavac, paradajz, sve posno, krompir", nabraja domaćica slave Vesna Janković.

Sa Svetim Georgijem dolazi lepo vreme, smatra se granicom između zime i leta.

"U to vreme sprovode različiti običaji koji imaju za cilj i zaštitu stoke i zaštitu useva, ali isto tako i zaštitu ljudi i njihovu dobrobit pa su jedni od tih i običaji vezani za ljubavnu magiju", navodi Ana Čugurović, etnolog.

I Romi proslavljaju Đurđevdan, uz brojne običaje. Za njih je to jedan od najradosnijih praznika, zovu ga i Dan proleća.

"Čula sam od stari ljudi, kad se venac stavi na glavu to za momci, da se zaljubi još više omladina, kaže Ljiljana Zenuni, iz naselja Gornja čaršija u Vranju.

U vranjskom kraju pletu se venčići, unose u kuću, za Jadar je karakteristično pravljenje leskovih krstića i stavljanje u dvorišta, na kapije i bunare.