Kako su nastala prezimena?

Selo Drenovac u Mačvi pominje se još u 14. veku u Ravaničkoj povelji. Ime je dobilo po drenovim šumama a danas se osim po vrednim ljudima i uredjenim domaćinstvima može pohvaliti očuvanom crkvom u kojoj se vek i po čuvaju dokumenta o meštanima. O seobama i deobama ali prezimenima i nadimcima prezimena, koja su ovde važnija u usmenoj komunikaciji da se rodbinski odnosi bolje razumeju, zapisao je u monografiji Dragan Avrić, kome je rodno selo žal, inspiracija I ponos.

"Geratovići imaju deset do 12 nadimaka prezimena, Šobići 7 ili 8, Makevići desetak i to su grane tih familija koja su bliža rodbina. Među Geratovićima je toliko široko da se među sobom žene i udaju", kaže Dragan Avrić, autor knjige "Drenovac I Drenovčani".

Avrić je istraživanjem uspeo da svakom Drenovčaninu započne porodičnu knjigu, koju može dalje da ispisuje. Na više od 400 strana rukopisa, tabela i slika, objasnio je nastanak prezimena, uglavnom po ocu ili telesnim osobinama, i prvi put prikazao pretke drenovačkih Roma, među kojima je i čuveni violinista, Vasa Andolija.

"Mogu da pohvalim autora, Dragana Avrića, koji je uradio jedan rudarski, mukotrpan istraživački posao i sva ona saznanja o ljudima i porodicama koji su živeli na teritriji Drenovca, od najstarijeg vremena pretočio u izuzteno značajnu monografiju", objašnjava Dejan Živanović, istoričar iz Šapca.

"Drenovac je za vreme kneza Miloša, pre 80 godina imao 18 i po hiljada stabala šljive, a bilo je 120 kuća u Drenovcu sa 700 stanovnika" kaže Miomir Filipović, novinar.

Danas u Drenovcu živi tri puta više ljudi, ali je mnogo manje šljiva, jer raste stočarska proizvodnja. Koliko su im poreklo i krošnje porodičnih stabala važni, potvrdili su prisustvom na predstavljanju Avrićeve knjige i izložbe fotografija njegovog oca u Parohijskom domu o gradnji crkve, spomeniku kulture pod zaštitom države.