Subotički Jevreji zaslužni za industrijski razvoj grada

Subotica je početkom 20. veka, u državnoj zajednici Srba, Hrvata i Slovenaca bila među vodećim industrijskim centrima. Nedavno obeležavanje 70 godina Istorijskog arhiva Subotice, otkrilo je nepoznate činjenice o ljudima zaslužnim za privredni razvoj grada.

Da nije bilo preduzetnika poput Rotmana, Rufa, Konena, Hartmana, Kramera i Rota, Subotica najverovatnije ne bi imala nekada moćne firme poput "29. novembra", "Zorke", "Partizana", "Željezničara", "Mladosti" i još dobrostojećeg "Pionira".

Članovi malobrojne jevrejske zajednice u Subotici koji su krajem 19. i početkom 20. veka činili 4-5 procenata stanovništva, pokrenuli su oko 80 odsto industrijske proizvodnje u gradu.

"Bili su otvoreni za nova tehnološka dostignuća i bila su im dostupna zahvaljujući njihovim porodičnim vezama", ističe Stevan Mačković, autor knjige "Industrija i industrijalci Subotice 1918-1941".

"Znamo da je industrijalizacija kretala sa Zapada prema Istoku", kaže Robert Sabadoš, predsednik Saveza jevrejskih opština Srbije, "i kad su dolazili u dodir sa nečim što nije bilo ovde, onda je bilo logično da donesu tu."

Iako je Subotica bila uglavnom poljoprivredna oblast, 1938. godine registrovano je čak 66 fabrika: mlinovi, klanice, ciglane, fabrike bombona, čokolade, leda, štirke, sapuna, veštačkih đubriva, tekstila pa i neobičnih proizvoda.

Gingold Salomon je imao tvornicu ribljih konzervi, navodi primer Stevan Mačković: "Uvozio je ribu, haringe sa Severnog mora, konzervirao ih i prodavao."

"Izvozili smo meso direktno za London", kaže Robert Sabadoš, "to je podatak, recimo, za 1910-1912. godinu."

Nakon stradanja u nacističkim logorima, mali broj jevrejskih industrijalaca vratio se u Suboticu, ali su im fabrike bile nacionalizovane, pa su se iselili u Izrael.

Robert Sabadoš navodi podatak da je Ruf, koji je preživeo progone nakon Drugog svetskog rata, kratko vreme pre nego što se iselio, bio tehnički rukovodilac u svom sopstvenom pogonu.

Zbog privatizovanih fabričkih objekata i razrušenih zgrada, imovina nekada moćnih subotičkih industrijalaca moći će, tek u nekoliko slučajeva, u procesu restitucije, da se vrati u ruke naslednika.

 

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

петак, 25. април 2025.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом