Godišnjica stradanja Srba u "Bljesku"

Parastosom poginulim i nestalim, koji je služen u crkvi Svetog Marka u Beogradu,  obeležena je 14. godišnjica stradanja srpskog naroda u zapadnoj Slavoniji u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Bljesak". Premijer Republike Srpske Milorad Dodik smatra da je najtužnije to što nema pravde za počinioce zločina nad civilnim žrtvama, i da je "frustrirajuće sprovođenje selektivne pravde hrvatskih vlasti".

Parastosi su služeni i u hramu Presvete Bogorodice u Gradiški i drugim crkvama u Republici Srpskoj, gde u izbeglištvu živi najveći broj Srba proteranih 1995. godine iz zapadne Slavonije.  U Gradiški, sa mosta spasa, spušteni su venci u reku Savu.

Parastosu i odavanju pošte stradalim Srbima u Gradišici prisustvovao je i premijer RS Milorad Dodik je rekao da Hrvatska u najvećem stepenu i danas skriva ratne zločine počinjene na njenoj teritoriji i da opstruiše povratak Srba i njihove imovine, čime i dalje podstiče već počinjeno etničko čišćenje.

Dodik je kazao da je Hrvatska akciju "Bljesak" izvela s namerom da istera Srbe i etnički očsti tu državu od srpskog stanovništva.

Rekao je da pravosudni organi još nisu procesuirali ratne zlocicne počinjene u akciji "Bljesak", kako u Hrvatskoj, tako i u BiH.

"Srbi u Hrvatskoj su, svakako, najveći stradalnici, jer nisu uspeli da ostvare svoja prava na povratak i na imovinu", rekao je Dodik i dodao da je RS pokušala da njihov status reši na odgovarajući način.

Prema njegovim rečima, i međunaordna zajednica je pokazivala različite aršine, kada su u pitanju stradanja Srba tokom prošlog rata na ovim prostorima.

Parastos u crkvi Svetog Marka

Pred nekoliko stotina građana službu u crkvi Svetog Marka u Beogradu predvodio je episkop hvostanski Atanasije (Rakita), uz sasluženje više sveštenika Beogradske eparhije.

"Molimo se tvorcu da svima nama u Srbiji, Bosni, Hrvatskoj i čitavom svetu da snage da se svet iseli od zla", kazao je episkop.

Istakao je da je smisao parastosa "da sagledamo sve što nam se dešava i da Bog izleči zemlju od svih stradanja".

Predsednik Asocijacije izbegličkih udruženja Srba iz Hrvatske Milojko Budimir rekao je novinarima da posle toliko godina od stradanja Srba niko nije odgovarao za počinjene zločine ni pred Tribunalom u Hagu ni pred domaćim sudovima.

On je naveo da još nije poznato gde je jedan broj Srba pokopan, niti su se istrazivale registrovane i neregistrovane grobnice.

Prema njegovim rečima, u akciji "Bljesak" sprovedenoj 1. i 2. maja 1995. godine prognano je gotovo svo srpsko stanovništvo, odnosno oko 15.000 ljudi.

"To je bio završetak jednog progona koji je počeo još 1991. godine. Iako je to bilo područje pod zaštitom UN, to nije sprečilo da se izvrši ova akcija u kojoj je poginulo 283 ljudi, od toga 57 žena i devetoro dece", kazao je Budimir.

Rekao je da će jedan od zadataka Asocijacije izbegličkih uruženja u narednom periodu biti da stalno iznova ukazuje međunarodnoj zajednici da izvrši dodatan pritisak na Hrvatsku, kako bi se otkopale grobnice i po pravoslavnom obredu sahranili oni koji se tamo nalaze.

Drugi zadatak će, kako tvrdi, biti da se Srbima iz Hrvatske vrati oduzeta imovina.

U hrvatskoj vojno-policijskoj akciji, za nepuna dva dana, hrvatske snage proterale su 15.000 Srba iz zapadne Slavonije, koja je u to vreme bila pod međunarodnom zaštitom.

I dalje bez javnih osuda

Prema podacima Dokumentaciono-informativnog centra "Veritas", u "Bljesku" su ubijene 283 osobe, od kojih 57 žena i devetoro dece, za šta do sada niko nije odgovarao.

"Ni četrnaest godina posle, nema javnih osuda niti javnih sećanja na žrtve akcije Bljesak", saopštava "Veritas".

Centar je ukazao i na to da se ni Haški sud nije intenzivno bavio zločinima nad Srbima u toj akciji.

Povodom godišnjice stradanja Srba u zapadnoj Slavoniji, u manastiru Krušedol, na Fruškoj gori, će u subotu, 9. maja, biti služen parastos i održan treći Krajiški crkveno-narodni sabor "Krušedolska zvona", saopštila je Asocijacija izbegličkih udruženja Srba iz Hrvatske.

Sabor će početi svetom arhijerejskom liturgijom, a potom će biti služen parastos svim Srbima stradalim u ratovima devedesetih godina prošlog veka i umrlim u izbeglištvu.