Читај ми!

Ćirilica deli Vukovar

Pitanje nestalih i nezaposlenost problemi su koji spajaju sve građane Vukovara. Međutim, tenzije zbog uvođenja ćirilice u zvaničnu upotrebu u tom gradu nameću pitanje čemu su, 15 godina posle mirne reintegracije Vukovara, bliže njegovi građani, suživotu ili zajedničkom životu.

U Vukovaru, nastavak rata grafitima na ćirilici i latinici. Tri autora ćiriličnih su privedena. Uvođenje ćirilice u zvaničnu upotrebu u tom gradu pitanje je uzajamnog poštovanja, ali i pitanje identiteta i zagarantovanih prava. Suživot ili zajednički život, postavlja se pitanje čemu su, 15 godina posle mirne reintegracije Vukovara, bliže njegovi građani.

Građani Vukovara imaju mnogo zajedničkih problema, a najveće među onima koji ih deli na Srbe i Hrvate jeste pitanje nestalih. Zbog toga se ne rešavaju mnoga pitanja, pa pripadnici srpske zajednice tvrde da su oni u tom gradu građani drugog reda.

Zamenik gradonačelnika Vukovara Dejan Drakulić kaže da poslodavci gledaju gde ste bili 1991. godine. "To vas otvoreno pitaju na konkursu. Nije bitna vaša stručnost, već vas indirektno pitaju da li ste Srbin i kako se izjašnjavate", kaže Drakulić.

Od najbogatijeg grada, gde je radilo više ljudi nego što je u njemu živelo, Vukovar je danas grad u kojem je glavni problem nezaposlenost. I to je ono što spaja sve one koji u njemu žive.

Prema rečima građana, posla nema. Ljudi su nezadovoljni i ne očekuju neki normalan život još dugo godina. Kako kažu, od njih su svi digli ruke.

Da za nekadašnji grad "Borova", "Vupika" i "Vuteksa", danas mahom grad male industrije i trgovačkih radnji dolaze bolji dani, veruje gradonačelnik Vukovara Željko Sabo.

"Ulaskom u Evropsku uniju grad Vukovar ulazi u šengensku granicu, a svi gradovi koji su u Šengenu doživljavaju svoju gospodarsku ekspanziju samo ukoliko spremno dočekaju investitore, na jedan častan i pošten način", kaže Sabo.

Pre rata, svaki treći brak bio je mešovit. Koliko ih ima danas, među 30.000 stanovnika, ne zna se, ali daleko od toga da su retkost.

Hrvatica Sandra Kovačević iz Slavonskog Broda zbog Srbina Nikole došla je u Vukovar. "Faktički sam već dve godine bez roditelja. Sa mamom se čujem na svaka tri meseca, recimo, a sa tatom dvije godine nisam pričala", govori Sandra.

Mladi Srbi i Hrvati uglavnom ne posećuju iste kafiće. Ko dolazi u neki lokal zavisi od toga koje je nacionalnosti njegov vlasnik. Sreću se uglavnom u diskotekama.

"Nije potpun suživot ovde, ali mislim da se na našem primeru može videti da je to, ipak, moguće", priča Sandra.

Број коментара 23

Пошаљи коментар
Види још

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 20. мај 2025.
11° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом