среда, 17.07.2024, 21:13 -> 21:14
EP pruža ruku Zapadnom Balkanu; Vučević: Od Brisela zavisi da li želi proširenje EU
Nova stara predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola predstavila je novi saziv. Prema prvim porukama, proširenje je visoko na agendi jednako kao što je i među prvim prioritetima mađarskog predsedavanja. Dok se i dalje postavlja pitanje koliko su pojedine zemlje članice u tome jedinstvene, Srbija, obećava šef diplomatije, do 2027. završiće sve teške reforme za pristupanje Uniji.
Na početku drugog mandata predsednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola pruža ruku Zapadnom Balkanu. Nadovi da Evropa na to mora da bude spremna.
"Dok ljudi gledaju ka nama u Ukrajini, Moldaviji, Gruziji, kao i svi oni na Zapadnom Balkanu kojima je predugo bio uskraćen napredak, moramo da budemo spremni da pružimo ruku Evrope dok svako od njih sledi put zasnovan na procesu zasluga, kojim se poštuju neophodni kriterijumi", rekla je Mecolova.
Za šestomesečni mandat na čelu Saveta Evropske unije Mađarska je na agendu stavila sedam prioriteta, na visokm trećem mestu proširenje. Ali pitanje kako na to odgovaraju Brisel i pojedine članice, za šefa mađarske diplomatije je pitanje od pet miliona dolara.
Peter Sijarto ministar spoljnih poslova Mađarske navodi da zemlje koje podržavaju proširenje na zemlje zapadnog balkana nisu trenutno u većini u Evropskoj uniji.
"Nemojte da budete zavedeni onim što javno govore pojedine člancie, to se sasvim razlikuje od onoga što govore iza zatvorenih vrata. Tu definitivno nije reč o centralnoevropskim zemljama. Kad kažu, ovo bi trebalo da ispnite, pa još ovo da se reformiše, očigledno je reč o pokretnim metama, nešto što ne može da se ispuni jer nije reč o objektivnim kriterijumima, stvar je perspektive. To diskredituje proces proširenja i trudimo se da se sa tim izazovom suočimo tokom našeg predsedavanja“, rekao je Sijarto.
Dok se datum članstva čini kao pokretna meta, članstvo ostaje strateški cilj i Srbije i Zapadnog Balkana
Predsednik Vlade Srbije, Miloš Vučević, navodi da od Brisela zavisi da li želi ili ne želi proširenje.
"Mi bismo želeli da se priključimo EU ne zato što imamo neke snažne emocije ka EU, ne mislim da je EU pitanje emocija, nemaju ni oni međusobno preterane emocije veći maju političke i ekonomske interese. Kada to postavimo na racionalni nivo onda vidimo zašto je naš cilj da budemo članice. Ako možemo da dobijemo zelene linije koridora za prolazak kroz granice za naše kamione bez zadržavanja, ako možemo oko automobilske industrije da dobijemo istu kategorizaciju kao što se proizvodi u EU, to su prednosti za našu državu, a ovi procesi neka idu svojim tokom i nadam se da će biti uspešni, radićemo da budu uspešni", rekao je Vučević.
Uspešnim ocenjuje i šef srpske diplomatije razgovore sa odlazećim visokim predstavnikom Unije za spoljnu politiku i bezbednost. Žozep Borelj bio je deo tima u dijalogu Beograda i Prištine, procesa kroz koji su se i procenjivale perpsektive članstva.
Marko Đurić navodi da će se do 2027. godine završiti sve teške reforme za pristupanje EU koje se odnose na ekonomsku, političku i sve druge sfere života.
"Mi želimo da već ove jeseni to bude prepoznato u vidu otvaranja novih klastera, poglavlja. To je važno za naše pozicioniranje na evropskom putu. To je važno zbog našeg životnog standarda, ekonomije ali i društva kakvo želimo da imamo", istakao je Đurić.
Roberta Metcola bila je deo ispregovaranog četverca. Sutra se između ostalih čeka i ishod glasanja za izbor predsednice Evropske komisije. I u prvom mandatu, Urusla fon der Lajen, makar deklarativno, zalagala se da se proces proširenja nastavi.
Коментари