Oko – šta posle Ohrida

Nakon maratonskih razgovora u Ohridu, docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić kaže da se išlo na minimalan poraz i maksimalnu pobedu, odnosno mogućnost da i Beograd i Priština, ali i evropski zvaničnici predstave aneks, odnosno dodatak, kao svojevrsni uspeh. Dugogodišnji dopisnik iz Nemačke Miroslav Stojanović ističe da je oko Ohrida napravljeno više medijske i političke galame nego što ima sadržaja, dok diplomata Zoran Milivojević napominje da je Beograd u Ohridu realizovao tri strateška cilja.

U subotu su u Ohridu održani maratonski razgovori komesara za spoljnu politiku i bezbednost Žozepa Borelja i specijalnog predstavnika EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i premijerom privremenih institucija u Prištini Aljbinom Kurtijem.

Nakon razgovora, Borelj je poručio da su se obe strane posle jako teških razgovora saglasile o aneksu sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa. 

Ništa nije potpisano, ali je Srbija spremna da radi na implementaciji do svojih crvenih linija, rekao je predsednik Srbije posle sastanka u Ohridu.

Istovremeno, evropski posrednici pozdravili su iskorak ka evropskoj perspektivi.

Docent na Fakultetu političkih nauka u Beogradu Stefan Surlić kaže da je u aneksu od 12 tačaka najvažnije da je Beograd uspeo da Zajednicu srpskih opština predstavi kao glavni preduslov za bilo kakve dalje korake u procesu normalizacije odnosa.

"S tim s rezervom da Zajednica srpskih opština kao takva nije pomenuta, ali je pomenuto samoupravljanje srpske zajednice i što je jako važno pomenuto je da će se ta samouprava za Srbe pre svega graditi i implementirati na osnovu briselskih dogovora koji su relevantni i koje odredi predstavnik EU, odnosno posrednik", rekao je Surlić.

Drugo, kako kaže, jako je važno je da taj aneks nije toliko ambiciozan kao što je najavljivano.

"Na osnovu izjava zvaničnika EU i SAD moj prvi utisak je bio da će to biti mnogo duži papir i dokument koji će možda čak podrazumevati i mnogo veću i dužu mapu puta za onaj evropski predlog. Mislim da se ovde išlo na minimalan poraz i maksimalnu pobedu, odnosno mogućnost da i Beograd i Priština, ali i evropski zvaničnici predstave ovaj aneks, odnosno dodatak, kao svojevrsni uspeh", poručuje Surlić.

Stojanović: Nisam očekivao ništa spektakularno u Ohridu

Dugogodišnji dopisnik iz Nemačke Miroslav Stojanović ističe da nije očekivao ništa spektakularno u Ohridu.

"Procenjivao sam da u tako kratkom roku tako krupne stvari ne mogu se presecati na mah. Oko Ohrida je napravljeno više medijske i političke galame nego što ima sadržaja. Očekivanja su bila daleko veća odigledno režisera tog skupa nego učesnika i to se pokazalo. Na kraju i sam Borelj je rekao da su njihove ambicije bile znatno veće", navodi Stojanović.

"Kada se sve proseje vidi se da tu od konkretnih stvari ostaje mesec dana da se napravi taj odbor koji će pratiti sprovođenje, ostaje ona tema koja je uvek delikatna oko nestalih lica i taj rok oko donatorske konferencije za 150 dana. Nema ničega više zaista tu konkretnog i opipljivog", dodaje Stojanović.

Na pitanje da li je dobro što nema niče konkretnijeg, Stojanović kaže da misli da jeste iako nije jedan od onih koji kažu da je to kupovanje vremena.

"Ali mora se u politici uvek ići i na tu varijantu da se neko vreme uvek kupuje, da bi se neke stvari drugačije malo slegle. Po mom dubokom uverenju, žurba je ovde bila prevelika – Lajčakova i Boreljova, jer oni treba da izađu pred samit lidera EU i da pokažu da su nešto učinili", rekao je Stojanović.

Pored toga, kako kaže, još uvek se ne zna da li će se na dnevni red u EU staviti pitanje aplikacije Prištine.

"Ako se to ne učini do polovine godine, kada predsedava Švedska, onda dolazi Španija i naravno i onda dolazi jedna velika promaja kadrovska u Briselu i ulazi se u predsedničke izbore u Americi. Ova garnitura koja je sada na sceni i američka i briselska – njihove pozicije posle toga su krajnje neizvesne. Ja ne prorokujem šta će biti na izborima u Americi, ali verovatno Eskobar u tom času neće biti sa snagom koju sada ima", ističe Stojanović.

Milivojević: Beograd u Ohridu realizovao tri strateška cilja

Diplomata Zoran Milivojević kaže da je Gabrijel Eskobar rekao jednu vrlo ozbiljnu i spornu kvalifikaciju cele priče.

"Otprilike rekao je mi imamo pravno-obavezujući sporazum, dakle kvalifikovao da to već postoji, da je to dogovoreno, i da potpisi nisu neophodni, dakle da nije neophodno formalizovati to na način koji podrazumava međunarodno pravo ili pravo uopšte. To je dosta opasno danas i to mene navodi na zaključak da se američkoj administraciji žuri da tu stvar nekako reši na način kako ona misli da treba da se reši", navodi Milivojević.

Naglašava da je Beograd u Ohridu realizovao tri strateška cilja – najpre Zajednicu srpskih opština.

"Nije slučajna izjava gospodina Borelja da je obaveza Prištine da to implementira odmah. Šta god to značilo. Dakle, njima to treba, jer bez toga nema pregovora ni ubuduće. To će što se Srbije tiče stalno biti prvo pitanje i na nekom sledećem sastanku", dodaje Milivojević.

Ističe da bi to odmah trebalo da znači izjavu volje prištinske vlade da to stavlja na dnevni red prve sednice vlade i da pristupa implementaciji.

"To znači odmah, da li će biti nisam siguran. Pogotovu što je ratifikovano i što postoje validni potpisi tri strane. I još jedna stvar – međunarodni je, jer postoji potpis Evropske unije. Nije međunarodni zbog nas i Kosova, jer mi ne potpisujemo međunarodne ugovore sami sa sobom, već zbog potpisa EU. Prema tome, on je stariji od svakog unutrašnjeg prava i propisa", objašnjava Milivojević.

Kao drugi strateški cilj, Milivojević navodi to što nije bilo reči o statusnim pitanjima ni u jednom elementu.

"U vezi sa tim nema nikakave promene u međunarodno-pravnom i političko-pravnom smislu kada je reč o statusu Kosova i Metohije i kada je reč o statusu Srbije i Rezulucije 1244. To je veoma važno", rekao je Milivojević.

Treća stvar, dodaje, važno je što smo zadržali proces evropskih integracija.

"Ovo je uvod ustvari u poglavlje 35, jedno od poglavlja koje je za nas krucijalno za taj proces koje ima suspenzivnu klauzulu. Jako je važno da se tu proces otvorio, izbegli smo one pretnje i ono što nam se stavljalo u izgled sa mogućim sankcijama, štetnim posledicama, odustajanje od procesa", naglašava Milivojević.

"Za SAD i EU u ovom trenutku uopšte nije bitno da li je potpis stavljen"

Stefan Surlić pojasnio je verbalnu saglasnost šefa države, koju je pominjao predsednik Aleksandar Vučić.

“On je naglasio da ima ovlašćenja da u ime države usmeno daje saglasnost na određene sporazume i da je pazio na reči koje je koristio i da je ponavljao često šta su crvene linije za Srbiju i u slučaju evropskog predloga, a šta je nešto prema čemu je izrazio jasnu rezervu", rekao je Surlić.

Ukazuje da se insistira na tome da li je nešto potpisano ili nije, a Surlić kaže da je to važno sa stanovišta Beograda.

"Ali zvaničnici SAD i EU taj dokument vide kao okosnicu daljeg procesa dijaloga između Beograda i Prištine, a EU je uspela da taj dokument sada integriše u pregovarački okvir. Što znači da sve zemlje članice EU, uključujući i one koje ne priznaju nezavisnost EU, mogu sutra na putu Srbije ka EU da uslovljavaju tim dokumentom i tačkama tog dokumenta Srbiju i njen dalji napredak", dodaje Surlić.

Tako da, ističe, sa stanovišta SAD i EU njima u ovom trenutku uopšte nije bitno da li je potpis stavljen.

"To jeste za Srbiju bitno, ali neće osloboditi Srbiju daljih pritisaka i uslovljavanja da što se bude išlo dalje to će postajati jači zahtevi", smatra Surlić.

Navodi da je u Ohridu reč o aneksima ili dodacima.

"Evropski predstavnici su namerno naglasili da je to dodatak na evropski predlog. Sada imamo jasnu konturu koja je ipak olakšavajuća za Beograd, dakle ne ide se odjednom nego će se svaka tačka po tačka razmatrati posebnim aneksima i nalaziti kompromisno rešenje između Beograda i Prištine". objašnjava Surlić.

Članstvo u međunarodnim organizacijama

U predlogu evropskog plana član 4 odnosi se na članstvo u međunarodnim organizacijama. Na pitanje do kog trenutka će Beograd moći da sprečava to, Surlić kaže da sve zavisi od međunarodnih aktera koji vode ovaj proces.

"Vi vidite da je sam dokument zapravo nametnut i da oko mnogih pitanja kao što je rekao predsednik Vučić uopšte nije moglo da se pregovara, da su oni stavili određene tačke, uključujući članstvo u međunarodnim organizacijama, e sada je pitanje dinamike. Očigledno je da dok se ne formira ZSO mi ne možemo očekivati nikakav novi aneks i dogovor Beograda i Prištine, ali kao što je predsednik rekao u Ohridu nama tek predstoje teški dani. Ovo jeste mala pobeda, ali nemojmo se uljuljkivati tek dolaze dani kada će međunarodni akteri uslovljavati Srbiju, pa i po pitanju članstva Kosova u međunarodnim organizacijama", poručuje Surlić.

Ističe da se ovde doživljava da će to ići "đuture", ali kaže da naprotiv to će biti borba za svaku organizaciju pojedinačno.

"Beograd gde može da ima uticaja, za Savet Evrope nema uticaja, sada je jasno da brojke govore da će većina zemlja podržati Kosovo", dodaje Surlić.

Na pitanje da li nam otežava sada situaciju to što je izdata poternica za ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, s obzirom da smo govorili da su Rusija i Kina garant u Savetu bezbednosti UN da neće doći do prijema Prištine, Milivojević kaže da misli da ne.

"U pogledu onoga što Rusija može da učini u Savetu bezbednosti UN ne komplikuje uopšte, ona ima sva prava koja je imala i ranije. Ovo ne smeta", dodaje Milivojević.

Ističe da sve to zavisi od ruske političke volje da li će promeniti stav ili ne, ali da za sada takvih elemenata nema.

"Naprotiv, ja bih rekao da je odlučnost da se ništa ne omogući američkoj strani u ovom slučaju čak porasla. To važi posebno za Kinu. Mislim da je Kina sada odlučnija da spreči kosovsko pitanje nego što je to bilo ranije i zbog Tajvana i zbog pozicije u kojoj se nalazi", naglašava Milivojević.

Napominje da Zapad može da napravi problem tamo gde on kontroliše – Savet Evrope i EU.

"Pod uslovom da odustanu od Lisabonskog ugovora, da primaju entitete, a ne države. Dokle, dok god Kosovo nije država verifikovana u UN, svugde ulazak u međunarodne organizacije koje podrazumevaju države je sporan, uključujući EU, jer tako u Lisabonskom ugovoru se govori o državi. Ne govori se u statutu Saveta Evrope, ali se govori u Lisabonskom ugovoru. Važi i u NATO-u i tu se to odnosi na države", objašnjava Milivojević.

Navodi da mogu da to urade u Savetu Evrope, posebno kada je izašla Rusija.

"To je striktno evropska organizacija i niko drugi nije član osim ovih država koje su tamo. To je apsolutna većina, ali su dometi Saveta Evrope čak uži od regionalnih sada u ovom kontekstu, tako da nemaju efekte na globalnu scenu", poručuje Milivojević.

I Stojanović je saglasan da, kako kaže, “grupa koja režira celu ovu stvar ne može uvesti Kosovo u UN“.

"Ako ne postoji mogućnost kroz uska vrata Saveta bezbedosti, a tamo ne postoji mogućnost, za sada ne postoji sasvim sigurno, može recimo preko Generalne skupštine, ali dvotrećinski da se dobije po principu kakav je bio primenjen kod Palestine – posmatrački status, ali tu trebaju dve trećine – toga više nema za Kosovo", dodaje Stojanović.

Milivojević napominje da je "Zapadu u interesu sada da izgura priznanje".

"Mi nismo ni blizu ulasku u EU, uopšte nije na agendi proširenje, njima je u interesu zbog globalnih odnosa, zbog Ukrajine, zbog rešavanja ovog regiona, zbog završavanja nekih njihovih poslova i zato oni sa tim žure", zaključio je Milivojević.

среда, 23. јул 2025.
28° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом