среда, 15.06.2011, 18:00 -> 19:17
Dijalog preduslov za napredak
Srbija neće napredovati ako se ne postigne dogovor političke elite, radništva i privrednika, ocenili učesnici tribine u organizaciji nedeljnika "Vreme" i fondacije "Fridrih Ebert".
Bez konsenzusa političke elite, sindikata, radništva i privrednika o daljem razvoju društva u Srbiji neće biti napretka, poručili su učesnici tribine u organizaciji beogradskog nedeljnika Vreme i fondacije "Fridrih Ebert".
Nažalost, tog konsensuza trenutno nema, ocenjili su učesnici tribine pod nazivom "Čekajući kapitalizam - uloga krupnog kapitala u demokratizaciji srpskog društva".
Predsednik poslovnog kluba "Privrednik" Branislav Grujić smatra da Srbija još uvek nije spremna za kapitalistički model koji podrazumeva postojanje istih tržišnih pravila igre za sve.
"Srpski privrednici i kapitalisti su vrlo socijalno i demokratski orijentisani. Ne vidim razloga da neko optuži naše preduzetnike da nemaju socijalnu odgovornost prema društvu", rekao je Grujić.
Prema njegovim rečima, u svim uspešnim zemljama postoji dogovor između elita o tome u kom pravcu će ići dalji razvoj društva.
Reč je, kako je objasnio Grujić, o dogovoru između političke, intelektualne i preduzetničke elite.
"Bez takvog konsenzusa i dogovora između tih elita ne postoji napredak", poručio je Grujić naglašavajući da je to jedan od većih problema u našem društvu.
Beko: Politička feudalizacija
Privrednik Milan Beko tvrdi da u Srbiji postoje tri mita u vezi sa kapitalom i kapitalistima koje treba srušiti ako društvo želi da ide uzlaznom linijom.
Jedan od mitova je da srpski privrednici ostvaruju privilegije putem korupcije, istakao je Beko, poručujući da se po stepenu korupcije Srbija bitno ne razlikuje od drugih zemalja EU, ali da je "ono po čemu se od njih razlikuje krupna, ozbiljna i za društvo opasna pojava - reket".
"Politička oligarhija feudalizovala je sve krupne nacionalne resurse i reket se kreće odozgo prema dole. Danas su svi izloženi plaćanju određenih obaveza i reketa na svim društvenim nivoima - odlazak kod lekara, u katastar, opštinu, prema javnim preduzećima i prema višim nivoima državne uprave", tvrdi Beko.
Drugi mit je da srpskim kapitalistima odgovora zatvorena Srbija, jer se u takvoj zemlji lakše ostvaruje privatizacija, podiže vrednost preduzeća kroz ustanovljavanje monopolskih položaja, što donosi veći profit, naveo je Beko.
Prema njegovim rečima, "politika je postala u poremećenom društvu i društvu sa oskudnim resursima ključni, najvitalniji i najznačajniji finasijski resurs, a politička oligarhija se ne ustručava da taj resurs potpuno monopolizuje", rekao je Beko.
Treći mit je, prema rečima srpskog privrednika, nametanje shvatanja da su srpski privrednici prezaduženi i neefikasni u upravljanju i da privatizacija nije uspela u Srbiji, što kako tvrdi, takođe nije tačno.
Propuštena prilika
Urednik Novog magazina, Miša Brkić izjavio je da je politička elita propustila da iskoristi ekonomsku krizu da obavi neophodne reforme u društvu.
Brkić je ocenio da je od samog početka bilo pogrešno da za sve što je bilo loše u ekonomskoj krizi, budu optuženi kapitalisti.
"Vrlo je zanimljivo da retko kada čujem da sindikati imaju toliko primedbi na poslodavce i na kapitaliste koliko ima vlast", istakao je Brkić i naglasio da je "teza da su kapitalisti i gazde krivi za sve vrlo lepo primila u 'pretparačkim' medijima".
Glavni i odgovorni urednik lista Vreme Dragoljub Žarković rekao je da u Srbiji nema socijalno-ekonomskog dijaloga i da je neophodno da se on uspostavi.
Žarković je ocenio i da postoji tendencija da se u predizbornom periodu deo krivice za tešku ekonomsku situaciju prebaci na privrednike, koji su podmetnuli svoja "leđa" i svakako imaju interesa da očuvaju socijalnu sigurnost u društvu.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 0
Пошаљи коментар