петак, 13.11.2026, 12:57 -> 13:00
Извор: РТС
Crni petak pred vratima – ne nasedajte na popuste od 70 odsto, proverite koliko je proizvod zaista koštao
Crni petak u Srbiji još nije dostigao nivo sniženja kakav postoji u zemljama iz kojih potiče ovaj trgovački običaj, a potrošači bi trebalo da budu oprezni i da pre kupovine provere kretanje cena, poručuje Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije. Od ove godine trgovci su u obavezi da kao prethodnu cenu prikažu najnižu cenu proizvoda u poslednjih 30 dana, a za kršenje tog pravila predviđene su kazne do dva miliona dinara.
Crni petak u Srbiji još nije zaživeo u punom obimu, posebno kada je reč o sniženjima koja bi tog dana trebalo da budu najpovoljnija tokom godine. Dok se u Sjedinjenim Američkim Državama, odakle potiče ovaj trgovački običaj, kupci bore za pojedine proizvode po znatno nižim cenama, domaći trgovci su, pre svega, preuzeli njegov naziv i marketinški potencijal.
Zoran Nikolić iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije kaže da se poslednjih godina ipak primećuje određeni napredak, naročito u prodaji odeće i obuće, dok su sniženja u kategoriji tehnike manje izražena.
"Suština Crnog petka je da se nešto proda po cenama koje su do tada bile najniže. Trgovci tada pokušavaju da prodaju robu koja im je preostala iz prethodne sezone i oslobode skladišne kapacitete. Vraćanje proizvoda u magacine, skladištenje i celokupna logistika mnogo koštaju, pa je trgovcu često isplativije da robu proda i uz manju zaradu“, objašnjava Nikolić.
Dodaje da bi Crni petak trebalo da bude prilika da potrošači proizvode koje su planirali da kupe tokom godine nabave po znatno nižim cenama. Zato, kako ističe, nije dovoljno da trgovci samo preuzmu naziv ove akcije, već je neophodno da ponuda zaista opravda očekivanja kupaca.
Prethodna cena mora da bude najniža u poslednjih 30 dana
Jedna od najvažnijih promena za potrošače jeste novo pravilo koje se odnosi na oglašavanje sniženja. Ranijih godina dešavalo se da trgovci neposredno pred Crni petak povećaju cene, a zatim ih vrate na prethodni nivo i oglase veliki popust. Od ove godine takva praksa nije dozvoljena.
Izmenama Zakona o trgovini usvojeno je pravilo prema kojem prethodna, odnosno precrtana cena, mora da bude najniža cena po kojoj je proizvod prodavan u periodu od 30 dana pre sniženja.
To znači da trgovac ne može nekoliko dana pred početak akcije da poveća cenu, a zatim da je snizi i prikaže kao veliki popust.
"Potrošači mogu biti malo mirniji u tom delu. Kada pogledamo prethodnu i sadašnju cenu, trebalo bi da budemo sigurni da je prethodna cena zaista bila najniža u poslednjih 30 dana. To znači da trgovac u tom periodu nije smeo da menja cenu na način koji bi doveo do lažnog prikazivanja sniženja“, navodi Nikolić.
Za nepoštovanje ovog pravila predviđene su kazne do dva miliona dinara za trgovca, kao i za odgovorno, odnosno ovlašćeno lice u pravnom licu.
Potrošači koji posumnjaju da je cena proizvoda veštački uvećana pre sniženja mogu da se obrate udruženjima potrošača, odnosno savetovalištima, kojih u Srbiji ima osam, kao i tržišnoj inspekciji.
Nikolić objašnjava da inspektori mogu relativno jednostavno da provere kretanje cena uvidom u evidenciju prometa i usluga. Očekuje, međutim, da će primena novog pravila biti izazov i za trgovce i za nadležne inspekcijske službe.
Kupovina preko društvenih mreža nosi veliki rizik
Kada je reč o načinu kupovine, Nikolić pravi jasnu razliku između onlajn kupovine od registrovanog trgovca i naručivanja proizvoda preko društvenih mreža od fizičkih lica.
Kupovina putem interneta od registrovanog trgovca podrazumeva da kupac ima podatke o prodavcu, dobija račun i ostvaruje prava koja mu garantuje zakon. Jedno od njih je pravo da odustane od kupovine u roku od 14 dana, bez navođenja razloga.
To pravo, međutim, ne važi na isti način kada se proizvod naručuje od fizičkog lica preko društvenih mreža, bez računa i dokaza o kupovini.
"Stalno upozoravamo potrošače da društvene mreže nisu mesto za kupovinu. Tamo često nemate registrovanog trgovca, ne dobijate račun i samim tim nemate sva prava koja imate kada kupujete u registrovanoj prodavnici ili putem njenog zvaničnog internet sajta“, ističe Nikolić.
Dodatni problem predstavlja to što je često teško utvrditi identitet osobe koja prodaje proizvode, pa je samim tim otežano i sprovođenje bilo kakvih mera u slučaju prevare.
Potrošači su se, kako navodi, više puta suočavali sa situacijama da plate proizvod koji nikada ne dobiju. Poseban rizik predstavljaju i lažni internet sajtovi.
Ukoliko internet stranica kupca preusmerava na nepoznate stranice za plaćanje, nudi sumnjive načine transakcije ili plaćanje u drugim valutama bez jasnih informacija o prodavcu, potreban je dodatni oprez. Osim gubitka novca, postoji i rizik od zloupotrebe ličnih i platnih podataka.
Tehnika i garderoba najtraženiji tokom akcije
Među proizvodima koje potrošači najčešće kupuju tokom Crnog petka izdvaja se tehnika, pre svega televizori, telefoni i bela tehnika. U ponudi se tada često nalaze modeli iz prethodne godine, jer trgovci nastoje da oslobode zalihe pre dolaska novih proizvoda.
Odeća i obuća takođe zauzimaju značajno mesto u ovim akcijama. Prema Nikolićevoj oceni, modna industrija je među prvima prepoznala prednosti brže prodaje zaliha, jer se modni trendovi menjaju brže nego što zastarevaju pojedini tehnički proizvodi.
Zbog toga trgovcima ponekad odgovara da robu prodaju i uz minimalnu zaradu, umesto da je vraćaju u skladišta i snose dodatne troškove.
Ipak, visina sniženja ne može se uopšteno procenjivati, jer svaki trgovac ima sopstvenu politiku formiranja cena. Na odluku o sniženju utiču i potražnja, količina preostale robe, pojava novih modela i promene na tržištu.
Nikolić, međutim, upozorava da se priča o Crnom petku ne bi smela svesti samo na tehniku, odeću i obuću. Za deo građana problem predstavljaju i cene osnovnih životnih namirnica.
"Hrana u Srbiji je nedopustivo skupa. Kada govorimo o potrošačkim navikama i cenama, ne treba da zaboravimo da je ovaj deo potrošnje svakodnevna potreba, a za neke ljude, nažalost, i dalje vrlo teško dostupan. Kada izađemo van granica naše zemlje i uporedimo cene, vidimo da je hrana negde znatno jeftinija“, ukazuje Nikolić.
Potrošači mogu da pošalju poruku trgovcima
Pored zakonskih mehanizama zaštite, potrošači imaju i mogućnost da sopstvenim izborima utiču na tržište. Nikolić smatra da građani često nisu svesni koliku snagu imaju kao kupci i da bi odustajanje od kupovine, kada ponuda ne opravdava najavljene popuste, bila jasna poruka trgovcima.
"Ako cena nije onoliko niska koliko bi trebalo da bude, zašto moramo da kupimo? Zamislite kakvu bismo poruku poslali kada bismo ovog Crnog petka, nezadovoljni ponudom, odlučili da ne kupujemo. Potrošači često ne razumeju sopstvenu snagu. Dovoljno je da svako od nas napravi jedan mali korak i to može da postane trend“, poručuje Nikolić.
Zato savetuje građanima da kupovinu planiraju unapred i da prate cene proizvoda koje nameravaju da nabave. Danas je, zahvaljujući internetu, moguće uporediti cene kod različitih trgovaca i proveriti da li je ponuđeno sniženje zaista povoljno.
Ukoliko je cena odgovarajuća, Crni petak može biti dobra prilika za kupovinu. U suprotnom, nema razloga za žurbu, niti za kupovinu samo zato što je proizvod označen velikim procentom popusta.
"Najvažnije je pratiti koliko proizvod sada košta, a ne koliki je procenat sniženja. Ako smo pratili cene i znamo koliko je nešto koštalo u prethodnom periodu, onda možemo da procenimo da li je ponuda zaista povoljna. Kupovina mora biti promišljena odluka. Ne možemo više da kupujemo ad hok“, zaključuje Zoran Nikolić.