Nastavlja se sunovrat "Honde"

Japanski mediji ovih dana javljaju da je korporacija "Honda", koja je donedavno bila na drugom mestu po proizvodnji i prodaji automobila u Zemlji izlazećeg sunca, nastavlja seriju zabrinjavajućih neuspeha, zbog čega počinju da se postavljaju pitanja vezana za njenu budućnost, pa i goli opstanak.

Naime, kompanija je 6. maja saopštila da odlaže izgradnju fabrike električnih automobila i fabrike baterija za ta vozila u provinciji Ontario u Kanadi na neodređeno vreme, što se u medijima uglavnom tumači kao odustajanje od tih projekata ukupne vrednosti 15 milijardi kanadskih, odnosno 11 milijardi američkih dolara.

Strateški promašaj?

"Honda" je prošle godine odlučila da revidira svoju strategiju elektrifikacije koja je predviđala ulaganje ogromnih 60 milijardi dolara u narednih 15 godina u razvoj novih modela na električni pogon i pretvaranje postojećih modela sa motorom sa unutrašnjim sagorevanjem u električna vozila. To je učinila zbog promene vlasti u SAD i zaokreta u ekološkoj i ekonomskoj politici koje je ona donela – ukidanja američkih državnih subvencija za kupovinu električnih automobila, te uvođenja carina na vozila iz uvoza, koje se odnose ne samo na Japan, već i na Kanadu.

"Honda" je, dakle, u velikoj meri napustila tu strategiju, odustavši od proizvodnje tri električna modela u SAD, što joj je prouzrokovalo gubitak od 15,7 milijardi dolara i gurnulo je u minus u iznosu od 3,6 milijardi na kraju prošle fiskalne godine (koja se završila krajem marta ove kalendarske).

U sklopu tog zaokreta, "Honda" je prošle godine objavila i odlaganje izgradnje pomenuta dva postrojenja u Kanadi na dve godine, iako je već kupila zemlju na kojoj je trebalo da budu izgrađene.

Rukovodstvo te japanske kompanije, međutim, prošle nedelje je priznalo da će odlaganje biti na neodređeni rok, što se vrlo lako može i (zvanično) pretočiti u potpuno odustajanje. (Pojedini mediji u Severnoj Americi i Japanu već donose tumačenje da "neodređeni rok", zapravo, predstavlja eufemizam, koji u suštini znači odustajanje.)

U prošlosti lider, a sada gubitnik

Ipak, jedan deo grandioznog "Hondinog" plana elektrifikacije, čini se, i dalje se sprovodi. Reč je o činjenici da je ona u Guangdžouu i Vuhanu sa svojim kineskim partnerima GAC-om i "Donfengom" nedavno otvorila fabrike vozila na baterijski električni pogon (BEV) i da je objavila da će zbog tog tehnološkog prestrojavanja zatvoriti po jedno postrojenje za proizvodnju automobila sa benzinskim motorom u tim gradovima.

Te nove fabrike električnih vozila u Kini, međutim, javljaju japanski mediji, daleko su od toga da do maksimuma iskoriste svoj proizvodni potencijal, jer "Hondini" električni modeli zaostaju po softverskim rešenjima i zabavnim sadržajima za domaćim proizvođačima, kao što su "BYD", "Džili" ili "Čeri".

Zbog toga i činjenice da je zakasnila u elektrifikaciji, prodaja "Hondinih" četvorotočkaša u Kini u fiskalnoj 2025. je bila skoro upola niža u odnosu na 2023. godinu.

Prošle nedelje stigla je još jedna zloslutna vest, a to je da se to preduzeće zbog slabe prodaje povlači sa južnokorejskog tržišta.

Ovo uprkos tome što je "Honda", koja je u Republiku Koreju ušla 2003. godine nakon liberalizacije uvoza stranih vozila (tokom devedesetih u Južnoj Koreji je iz inostranstva uvoženo samo oko pet do šest hiljada vozila godišnje), prva od stranih proizvođača prešla nivo od 10.000 prodatih vozila godišnje u toj zemlji u kojoj dominiraju domaće fabrike "Hjundai" i "KIA".

Naime, "Honda" je 2008. dostigla cifru od 12.356 prodatih automobila u Južnoj Koreji, ali je, nakon bojkota japanske robe u toj zemlji 2019, izazvanog političkim trvenjem zbog problema novčane odštete korejskim radnicima koji su bili eksploatisani kao robovska radna snaga tokom Drugog svetskog rata, taj broj drastično opao, da bi u fiskalnoj 2025. godini konačno skliznuo ispod 2.000.

Ipak, japanski stručnjaci ocenjuju da povlačenje "Honde" iz Južne Koreje nije prosto pitanje vezano za pomenuti bojkot, već da umnogome ima veze sa nepostojanjem dobre, konzistentne strategije, odnosno s time što je ta kompanija ostala privržena kvalitetima, kao što su dobra izrada, izdržljivost automobila i prijatna vožnja.

To, međutim, više nije dovoljno, jer kupci u Istočnoj Aziji poslednjih godina traže informativne i zabavne sadržaje koje mogu pružiti samo dobro odrađena digitalizacija i inovativni softver. Oni takođe očekuju da sa automobilom dobiju i razne vrste ekskluzivnih povlastica, kao što su besplatno korišćenje prostora poput kafea ili popusti za hotele, putovanja i kupovinu robe.

Japanska štampa ističe i činjenicu da su nakon liberalizacije južnokorejskog tržišta vozila, u drugoj polovini prve decenije ovog veka japanski proizvođači stekli udeo od čak 30 posto među stranim preduzećima, ali da je on ubrzo počeo da pada i da poslednjih godina iznosi manje od deset odsto – u 2012. i 2013. iz Republike Koreje su se povukli "Subaru", odnosno, "Micubiši", a u 2020. godini "Nisan", tako da je tamo sada prisutna samo "Tojota".

Inače, u 2025. najuspešniji strani proizvođači automobila u Južnoj Koreji su bili američka "Tesla" i nemački BMW i "Mercedes–Benc", dok je "Tojota" zauzela četvrto mesto.