Cena nafte ne prestaje da raste – u Evropi se preduzimaju preventivne mere, strah od inflacije ne jenjava

Cena barela sirove nafte na evropskom tržištu ovu sedmicu je započela sa 105 dolara. Od početka rata na Bliskom istoku nafta beleži skok i do 40 odsto, dok su cene gasa skočile za 50 odsto, u nekim zemljama i duplo više. Zbog skupe nafte i gasa već se računaju ekonomske posledice, a najveći strah je od inflacije.

Samo dve sedmice od ratnog sukoba na Bliskom istoku evropske zemlje preduzimaju razne mere kako bi se izborile sa skupom naftom i gasom: smanjuju se akcize, marže na derivate, zabranjuje izvoz derivata i najavljuju podrške najsiromašnijima. Ali cene na pumpama je teško obuzdati i već se prelivaju na druge proizvode.

"Cene gasa rastu i to me veoma brine, moraću da podignem cene nekih peciva jer ne možemo da podnesemo sve troškove. Krajnji potrošač plaća", rekao je Žonji Gomeš, vlasnik pekare u Portugaliji.

Za nadoknadom novih troškova tragaju i u Nemačkoj.

"Ovo povećanje cene goriva koje trenutno imamo rezultiralo bi približno 75.000 evra dodatnih mesečnih troškova za nas, koje ne bismo mogli da nadoknadimo od naših kupaca ako ne prilagodimo cene u kratkom roku", rekao je Ulrih Bol, vlasnik firme za transport u Nemačkoj.

Još veći problem je što se ubrzano prazne evropska skladišta gasa. A u Persijskom zalivu jedan zarobljen tanker sa tečnim gasom sa osiguranjem košta i do 250 miliona dolara.

"Visoke cene goriva i nagli porast cena energije su ratne rane koje su nas zahvatile. Odbrana ekonomske dobrobiti porodica i preduzeća je prioritet", naveo je Nikola Prokačini, član parlamentarne grupe ECR iz Italije u Evropskom parlamentu.

"Veoma smo zabrinuti u ekstremnom scenariju, ako rat dalje eskalira, to bi moglo značiti još jednu recesiju za nemačku ekonomiju", rekao je Marsel Fračer, predsednik Nemačkog instituta za ekonomska istraživanja.

Krizu u Evropi produbljuje rat u Ukrajini

Energetsku krizu u Evropi produbljuje i već postojeći problem zbog rusko-ukrajinskog rata i odricanja od ruskih energenata. Slovačka i Mađarska svakodnevno insistiraju u Briselu da utiče da Ukrajina ponovo odvrne slavine naftovoda Družba.

"Ne želimo da budemo u situaciji da nas isključivo snabdeva Hrvatska. Apsolutno nismo spremni da budemo zavisni od jednog naftovoda, od jednog izvora jer je to monopolska pozicija", naglasio je Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova Mađarske.

I Belgija predlaže obnavljanje dijaloga sa Rusijom radi uvoza energenata. Ali iz Brisela poručuju da bi ublažavanje američkih sankcija za rusku naftu i gas bio opasan presedan.

"Trenutno nam ne preti opasnost od gubitka zaliha energenata, ali smo, naravno, zabrinuti zbog visokih cena. Mi smo izabrali kurs odbacivanja ruskog goriva i važno je da se tog kursa držimo, uprkos visokim cenama energije u Evropi", istakao je Dan Jergensen, evropski komesar za energetiku.

Iako još nema preciznih analiza ekonomskih posledica stručnjaci upozoravaju na činjenicu da svako povećanje cene nafte za 20 dolara podiže inflaciju za 0,6 posto.

среда, 06. мај 2026.
20° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом