Читај ми!

Novi zakon, stari dugovi

Iako je novi zakon ograničio rokove plaćanja između države i privrednika, stari dugovi opterećuju poslovanje. Država veliki deo starog duga još nije vratila, a nisu regulsani ni dugovi između privrednika. Rokovi prave problem malim privrednicima i trgovcima koji su prinuđeni da tolerišu kašnjenja većih od njih.

Zakon koji je rokove plaćanja države prema privredi ograničio na 45 dana, a između privrednika na 60, na snazi je tri i po meseca. Država, najveći dužnik, od početka primene zakona redovnije izmiruje svoje obaveze, ali je problem što veliki deo starog duga još nije vratila. Stari dug ostaje i između privrednika, jer se zakon ne primenjuje retroaktivno. Rokovi prave problem malim privrednicima i trgovcima koji su prinuđeni da tolerišu kašnjenja većih od njih.

Zakon nije disciplinovao u plaćanju, ali jeste u strpljenju. Uprkos novinama u nekim slučajevima opstaje stara praksa u privrednom poslovanju.

Trgovac Petra Kristivojević kaže da dobavljač ima toleranciju prema svima koji kupuju i daje određeni rok. "Toleriše se u zavisnosti od toga koliko se robe kupuje i koliko dugo sa dobavljačem sarađujete", navodi Krstivojević.

Privrednik iz Valjeva Desimir Tadić napominje da sve svoje obaveze prema dobavljačima i državi izmiruje na vreme. Treba reći da zbog države koja svoje obaveze ne izmiruje na vreme i mnoga preduzeća koja su vezana za državu ne mogu da poštuju rokove, dodaje Tadić.

Problem je i dalje stari dug, nastao pre prvog aprila, koji još nije vraćen. Država je pre novog propisa privredi dugovala oko milijardu evra, a privrednici jedni drugima milijardu i 600 miliona evra. Koliko je obaveza izmireno, Ministarstvo finansija nema podataka.

Zakon je donet kako bi se prekinuo dugačak lanac dugovanja u kojem su prednjačile velike firme. Male i srednje se žale da im veće ne plaćaju na vreme, odnosno da se rokovi probijaju i za više od mesec dana. To, međutim, ne prijavljuju iz bojazni da bi to moglo da znači kraj saradnje od koje često zavisi opstanak preduzeća.

Savetnik ministra finansija i privrede Nina Samardžić kaže da je ostavljeno samim privrednicima da procene u okviru svoje poslovne politike da procene u kojem trenutku će pokrenuti mehanizam za zaštitu svojih prava.

Od 1. aprila, država, najveći dužnik privredi, disciplinovala se i to u više od 99 odsto slučajeva.

Kašnjenja nisu velika i koncentrisana su na nivou Republike na policijske uprave, kazneno-popravne zavode, na lokalu, predškolske ustanove, ustanove kulture, opštinske uprave i mesne zajednice, navodi Samardžićeva.

Oštećenima su na raspolaganju-obraćanja sudu, koji bi to trebalo da reši po hitnom postupku i Ministarstvu finansija i privrede. Za nepoštovanje zakonskog roka kazne su od 100.000 do 2.000.000 dinara.

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 25. јун 2025.
23° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом