уторак, 06.12.2011, 13:48 -> 16:35
Građane čeka teška godina
Sledeća godina biće teška za građane, a dešavanja u evrozoni uticaće na ekonomsku situaciju u Srbiji, poručuju ekonomisti. Oporavak srpske privrede zaustavljen u drugom kvartalu ove godine, rekao predstavnik MMF-a Bogdan Lisovolik.
Građane Srbije čeka veoma teška 2012. godina, a mnogo toga će, kada je reč o ekonomskoj situaciji u zemlji, zavisiti od dešavanja u evrozoni, poručili su stručnjaci Ekonomskog instituta.
Ekonomista Stojan Stamenković izjavio je da se, paralelno sa krizom u evrozoni, u Srbiji sredinom naredne godine održavaju i izbori, a poznato je iz ranijeg perioda da se pola godine pre izbora ne menja ekonomska politika niti ispravlja sistem.
"Čak i da se izbori održe u ovom mesecu, mi nećemo imati mnogo bolji život nego 2011. godine", rekao je Stamenković iznoseći svoju procenu da će rast bruto domaćeg proizvoda u ovoj godini najverovatnije dostići svega 1,5 odsto.
Podsećanja radi, prema poslednjoj proceni MMF-a iznetoj nakon dogovorenog stendbaj aranžmana iz predostrožnosti, Srbija bi trebalo da ovu godinu završi sa privrednim rastom od dva odsto.
Stamenković je naveo da sve to zajedno sa revidiranom prognoziranom stopom rasta za narednu godinu sa tri na 1,5 odsto, dovodi do zaključka da će biti "stvoreni problemi u fiskalnoj sferi".
Predsednik Ekonomskog instituta Aleksandar Vlahović, takođe, smatra da će 2012. godine biti "jako teška godina, a kakva će biti odgovornost vlade, više ćemo saznati kada budemo videli budžet za 2012. godinu".
Izbori, kaže Vlahović, neće uticati na politiku vlade, a treba imati u vidu i da postoje fiskalna ograničenja koja se poštuju.
Prema njegovim rečima, jedino je moguće da će morati da se redefiniše pravilo o učešću javnog duga u BDP-u zemlje.
Delimična privatizacija javnih preduzeća i reforma penzionog osiguranja, dva su ključna poteza koje navodi Vlahović.
Oporavak privrede zaustavljen
Stalni predstavnik MMF-a za Srbiju Bogdan Lisovolik izjavio je da je oporavak srpske privrede zaustavljen u drugom kvartalu ove godine i da je sada prognoza privrednog rasta za 2012. godinu pala na 1,5 odsto.
Lisovolik je na predstavljanju novog broja časopisa Makroekonomske analize i trendovi u Ekonomskom institutu rekao da je ekonomski oporavak Srbije u velikoj meri zaustavljen zbog usporavanja aktivnosti u evrozoni.
On je dodao da stalna kašnjenja u plaćanju privrede i povećanje broja nenaplativih kredita banaka dodatno opterećuje ekonomski razvoj u Srbiji.
"Ipak, postoji nekoliko optimističkih pokazatelja kao što je vraćanje inflacije na jednocifren nivo i to što su međunarodna tržišta manje nervozna kada je u pitanju Srbija", naveo je Lisovolik.
Ti rezultati, kako je upozorio, mogu da iščeznu ukoliko se smanje obavezne rezerve banaka, "koje mogu Narodnu banku Srbije da liše rezervne likvidnosti koja je od suštinskog značaja za vreme tenzija u evrozoni", istakao je Lisovolik.
Lisovolik je dodao da će javni dug Srbije probiti ključnu granicu od 45 odsto bruto domaćeg proizvoda, pa su neophodne blagovremene mere kako bi se taj problem rešio.
Rast poljoprivredne proizvodnje
Član Fiskalnog saveta i urednik MAT-a Vladimir Vučković kaže da od maja ove godine industrijska proizvodnja u Srbiji stalno pada. Vučković je naveo da je taj pad u septembru bio tri odsto.
"Pad prerađivačke industrije je od maja do oktobra bio oko šest odsto, a ukupne industrije za sedam odsto", rekao je Vučković.
Vučković je istakao da je za deset meseci ove godine rast ukupne industrije sveden na dva odsto, dok je u prvoj polovini godine iznosio 4,5 odsto. Prerađevačka industrija, kako je dodao, skoro da i nema rast, jer je u odnosu na isto vreme prošle godine povećana 0,1 odsto.
"Ima nekoliko pozitivnih pokazatelja, kao što je poljoprivredna proizvodnja, koja može da zabeleži porast od oko jedan odsto u odsnosu na 2010. godinu", naveo je Vučković.
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 6
Пошаљи коментар