субота, 21.11.2026, 08:00 -> 09:03
Извор: РТС
Ilić: Sud u Strazburu dao Srbiji rok do 15. januara da se izjasni o zvučnom topu, institucije nisu kažnjavale policijsku torturu
Evropski sud za ljudska prava zatražio je od Srbije da se do 15. januara izjasni o slučaju "zvučni top", otkrio je za RTS pravnik Beogradskog centra za ljudska prava Vladica Ilić. Očekuje da će Vrhovno javno tužilaštvo naložiti nastavak istrage o događajima na protestu 15. marta. Govoreći o sumnjama na policijsku torturu u slučaju Danke Ilić, upozorava da bi korišćenje eventualno iznuđenih iskaza moglo da ugrozi krivični postupak. Ističe da institucije nisu pokazale da se za policijsku torturu i zlostavljanje odgovara, već su pokazivale razumevanje za to.
Pravnik Beogradskog centra za ljudska prava Vladica Ilić je, gostujući na RTS-u, rekao da je Evropski sud za ljudska prava u petak zatražio izjašnjenje Srbije o slučaju "zvučni top", kao i da ostaje nejasno kakva je sudbina istrage o događajima od 15. marta prošle godine.
Podseća da je više od 150 građana dalo iskaze tužilaštvu, tvrdeći da su pretrpeli povrede usled upotrebe nekog sredstva na protestu.
"Tužilaštvo, nakon svega toga i brojnih krivičnih prijava koje su podnete, završi predmet službenom beleškom koju ne dostavi nijednom od oštećenih, nijednom od podnosilaca krivične prijave, i stavi u fioku. Mi za tu belešku saznamo tek nakon što je objavljen izveštaj", ukazuje Ilić.
Navodi da su u izveštaju komisije Vrhovnog javnog tužilaštva utvrđeni brojni nedostaci istrage, ali ocenjuje da se izveštaj više bavi pitanjem odgovornosti tužilaca nego time šta će biti sa samim postupkom.
"Očekujem da Vrhovno tužilaštvo i vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac izdaju uputstvo o nastavljanju gonjenja u tom predmetu", kaže Ilić.
Smatra da bi predmet trebalo da preuzme Tužilaštvo za organizovani kriminal, jer je neophodno ispitati ne samo eventualnu upotrebu sredstva, već i ko je to planirao, u koje svrhe i da li je bilo prikrivanja.
"Zašto su organi vlasti imali interes da negiraju očigledne stvari u tom slučaju, od predsednika Republike pa do drugih", ističe Ilić.
Smatra da, osim sumnje na upotrebu određenog sredstva, postoji i sumnja da je počinjeno više krivičnih dela, možda i iz oblasti organizovanog kriminala, zbog čega istragu ne bi trebalo da vode osnovna javna tužilaštva.
Sumnje na policijsku torturu u slučaju Danke Ilić
Govoreći o hapšenju policijskih službenika u okviru istrage pokrenute povodom slučaja devojčice Danke Ilić, Ilić ukazuje na složenost tog predmeta, u kojem je tokom policijskog zadržavanja preminuo Dalibor Dragijević, brat jednog od osumnjičenih.
Podseća da je MUP prvobitno saopštio da je Dragijević preminuo prirodnom smrću nakon pogoršanja zdravstvenog stanja.
"Kasnije se ispostavilo da to baš i nije tako, da je smrt bila nasilna, da je čovek imao povrede po celom telu", navodi Ilić.
Ukazuje i na to da je tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić obavestio javnost o priznanju zločina pre nego što su, prema podacima iz optužnice na koje se Ilić poziva, osumnjičeni zvanično saslušani.
To, smatra Ilić, otvara pitanje da li je policija pod političkim pritiskom i očekivanjem da se slučaj rasvetli pribegavala zlostavljanju.
"Ono što smo saznali u odnosu na dvojicu glavnih osumnjičenih jeste da su se i oni žalili da su bili žrtve torture. Ne samo što su promenili svoj iskaz, već su se žalili i službenicima Zaštitnika građana. Međutim, Zaštitnik građana nikada taj postupak nije okončao", ističe Ilić.
Navodi da mu je, kao punomoćniku oca preminulog Dalibora Dragijevića, u više navrata odbijen zahtev za uvid u spise predmeta Zaštitnika građana.
Prema Ilićevim rečima, u ranijoj verziji optužnice kao dokazi korišćeni su iskazi dvojice osumnjičenih, ali i preminulog Dalibora Dragijevića.
Nema presuda za torturu
Ilić naglašava da još nema presuda kojima je utvrđena bilo čija odgovornost za torturu, ali upozorava da sud mora pažljivo da ispita okolnosti pod kojima su iskazi pribavljeni.
Na pitanje da li bi odbacivanje tih iskaza moglo da dovede do urušavanja celog slučaja, odgovara da to zavisi od postojanja drugih dokaza.
"Sud mora sa velikom pažnjom da razmotri da li može da zasnuje presudu na nekim iskazima koji su praćeni tvrdnjama da su ljudi preživeli torturu i zlostavljanje", naglašava Ilić.
Sumnje na torturu u slučaju "garaža"
Prema rečima Ilića, sumnje na policijsku torturu u slučaju "garaža", kao i postupci protiv visokih policijskih funkcionera, među kojima su načelnik UKP Marko Kričak i komandant SAJ-a Igor Žmirić, narušavaju ugled Ministarstva unutrašnjih poslova.
Objašnjava da do torture može doći usled pritiska na policiju da reši određeni slučaj, ali i u okolnostima u kojima političke elite zloupotrebljavaju policiju za sopstvene interese.
"Bez obzira na to koji su društveno-politički razlozi doveli do toga, odgovornost je individualna i lična. Kako policajca koji primenjuje torturu, tako i onoga ko je zataškava, tako i nekoga ko postupa po naređenju koje vodi torturi i zlostavljanju", ističe Ilić.
Smatra da je neophodno dodatno obrazovanje policijskih službenika, ali i sankcionisanje odgovornih, koje bi imalo preventivni efekat na ostale pripadnike policije.
"Mislim da smo imali brojne slučajeve upravo zato što niko pre toga od institucija nije pokazao da se za torturu u Srbiji odgovara", kaže Ilić.
Ukazuje i na odgovornost predstavnika vlasti i institucija koji su u javnosti opravdavali postupanje policije uprkos navodima o zlostavljanju.
Od nagrade do pritvora – da li se nešto promenilo u policiji
Povodom navoda da je Marko Kričak svojevremeno bio nagrađen za rad na slučaju zbog kojeg se sada nalazi u pritvoru, Ilić kaže da je prerano zaključiti da su u policiji nastupile suštinske promene.
Naglašava da se mora poštovati pretpostavka nevinosti, ali i ukazuje na problem svesti policijskih službenika o granicama njihovih ovlašćenja.
"Velika je šteta što se sada, krajem 2026. godine, tek rešavaju neki slučajevi iz 2024, 2025. ili 2026. godine", ocenjuje Ilić.
Tužilaštvo treba da ispita i navode Veselina Milića
Komentarišući navode medija da je bivši načelnik beogradske policije Veselin Milić na saslušanju tvrdio da su mu optužbe nameštene zato što je odbio da naredi policijsku intervenciju 15. marta, Ilić ističe da i takve tvrdnje treba ispitati.
Podseća da svaki okrivljeni ima pravo da se brani na način koji smatra najboljim za sebe, ali da to ne znači da su njegovi navodi nužno netačni.
"Postoji dužnost države po međunarodnom pravu ljudskih prava da sve kredibilne tvrdnje ispita, naročito kada se njima ukazuje na kršenje ljudskih prava – prava na život, na telesni i psihički integritet", zaključuje Ilić.