понедељак, 16.11.2026, 08:50 -> 09:47
Извор: РТС
Slankamenac: Subvencije zavisile od dobre volje vlasti, poljoprivrednike muka naterala da uđu u politiku
Predstavnik Inicijative za opstanak poljoprivrednika Srbije Mileta Slankamenac izjavio je za RTS da je izostanak isplate drugog dela podsticaja po hektaru, u iznosu od 17.000 dinara, posledica loše zakonske regulative na koju je to udruženje upozoravalo godinama. Ističe da su dosadašnja rešenja u poljoprivredi donošena bez odgovarajuće zakonske osnove i da očekuje da institucije počnu da rade svoj posao.
U novi saziv Skupštine Srbije ulazi osam poljoprivrednika izabranih na Studentskoj listi, od kojih je većinu predložilo Udruženje Inicijativa za opstanak poljoprivrednika Srbije. Predstavnik tog udruženja Mileta Slankamenac rekao je u Dnevniku RTS-a da je jedan od najvećih problema domaće poljoprivrede nepostojanje jasne zakonske regulative kada je reč o isplati podsticaja.
"Za 17.000 dinara kriva je loša zakonska regulativa, na čemu smo mi kao udruženje insistirali poslednje četiri godine. Nadležna je Uprava za agrarna plaćanja, koja nema po čemu da postupi. Ne zna rokove, ne zna iznose. Sve je bilo na dobroj volji nekih ministara. Mi smo se protiv toga bunili, izvlačili neke rebalanse. Jeste nešto postignuto na ulici, to je istina", rekao je Slankamenac.
Na pitanje da li su poljoprivrednici računali na drugi deo podsticaja, Slankamenac je odgovorio da su prethodne četiri godine bile izuzetno teške zbog suše i niskih cena poljoprivrednih proizvoda.
"Sa bivšom vlašću mi ništa nismo računali. Računali smo na to da moramo da se bunimo. Imali smo poslednje četiri godine katastrofalne suše, imamo loše cene svih poljoprivrednih proizvoda, tako da je nama to bilo jedino moguće rešenje da se borimo za nešto", naveo je Slankamenac.
Ističe da se njegovo udruženje pre svega zalagalo za uređenje zakonskog okvira, ali da su pojedini učesnici protesta odustajali od zahteva zarad manjih ustupaka vlasti.
"Rešenja su donošena bez zakonske osnove"
Komentarišući ocene da su povećanja subvencija, izborena na protestima poljoprivrednika, doprinela nedostatku novca za isplatu drugog dela podsticaja, Slankamenac je rekao da je odlazeći ministar poljoprivrede Dragan Glamočić, kao nekadašnji savetnik predsednika Republike za poljoprivredu, bio upoznat sa situacijom.
Na pitanje da li su dosadašnja rešenja bila iznuđena, odgovorio je da su donošena bez odgovarajućeg zakonskog osnova.
"To su bila ad Hok rešenja bez ikakve zakonske podloge. To je ono što smo mi govorili sve vreme. Kada država nešto hoće, ona to i može, da prorade institucije. Nadam se da smo došli do tog momenta kada će proraditi institucije", naglasio je Slankamenac.
Ulazak poljoprivrednika u Skupštinu
Govoreći o ulasku osam poljoprivrednika u Narodnu skupštinu, Slankamenac je ocenio da je reč o ljudima koji ranije nisu imali nameru da se politički angažuju.
"Običan čovek je ušao u politiku jer mu se zgadilo više da u ovoj zemlji gleda samointeresne pojedince koji misle samo na moć, samo na novac i na svoje uže okruženje, svoju familiju", rekao je Slankamenac.
Dodao je da poljoprivrednici koji će postati poslanici nisu planirali da se bave politikom, ali su se na taj korak odlučili zbog nezadovoljstva dosadašnjim političarima.
"Poljoprivrednike ne treba deliti na sever i jug"
Na primedbe da većina poljoprivrednika sa Studentske liste dolazi iz Vojvodine i da se potrebe tamošnjih proizvođača razlikuju od potreba malih poljoprivrednika južno od Save i Dunava, Slankamenac je odgovorio da takve podele nemaju uporište u stvarnosti.
Naveo je da je udruženje osnovalo ogranak u Šumadiji i da interesovanje za udruživanje postoji u različitim delovima Srbije.
Podsetio je i da su poljoprivrednici traktorima došli da podrže studente 25. januara i da su potom pomagali širenje mreže studentskog pokreta u Vojvodini.
Slankamenac je ukazao da među poljoprivrednicima koji su se politički angažovali ima predstavnika različitih krajeva i grana poljoprivredne proizvodnje, pominjući Zlatka Kokanovića, kao i proizvođače koji se bave plasteničkom proizvodnjom.
"Plastenička proizvodnja je jedna teška, ozbiljna i skupa proizvodnja, jedna od najozbiljnijih proizvodnji u poljoprivredi", zaključio je Slankamenac.