Читај ми!

"Budimo ljudi" – Crveni krst Srbije proslavlja vek i po humanitarnog rada

U vremenu dubokih globalnih promena, humanost se sve češće stavlja na ispit. Dok se svet suočava sa krizama, podelama i neizvesnošću, postavlja se pitanje da li su solidarnost i odgovornost prema drugima i dalje univerzalne vrednosti — ili postaju izuzetak. Povodom 150 godina Crvenog krsta Srbije, predsednik Dragan Radovanović kaže da su najvažniji principi međunarodnog pokreta kojih se on pridržava i da su mu za vek i po omogućili da odgovori i savlada sve izazove kao i da pomogne narodu zbog koga postoji.

Glavni izazovi Crvenog krsta bili su ratovi, a najveće izazove Crveni krst Srbije imao je od osnivanja pa do kraja Drugog svetskog rata, kaže predsednik Crvenog krsta Srbije Dragan Radovanović.

Objašnjava da je to slučaj bilo da se radilo o civilima, izbeglicama, ranjenim, uhapšenim ili njihovim porodicama i naravno očuvanje integriteta institucije.

"Nažalost, na ovim prostorima nama istorija nije mnogo naklonjena bila. Stalno su bili i ratovi i bune i devedesetih godina kada se ceo svet razvijao, zapadni svet kome i mi pripadamo, kada je gurao negde u svom napretku, mi smo se opet susretali sa ratovima i tu je Crveni krst takođe odigrao ogromnu ulogu", kaže Radovanović.

Rat u Ukrajini i sukob u Gazi pokazuju dva različita, ali podjednako teška humanitarna scenarija. Da li Crveni krst još uvek ima snagu da bude neutralan u svetu koji stalno traži strane?

Naravno, to je uslov funkcionisanja Crvenog krsta. Ako se neko počne da opredeljuje onda više nije Crveni krst, onda ne poštuje svoje principe. Jer osnovna stvar je da Crveni krst treba da bude na usluzi i da pomogne svakome bez obzira na veru, pol, rasu, naciju i sva ta obeležja koja mogu na neki način da dele ljude.

Da li je danas veći izazov pomoći žrtvama – ili sačuvati ideju da svaka žrtva ima isto pravo na saosećanje, bez obzira na stranu?

Vi pomažući žrtvama na ovaj način, nepristrasno, vi u stvari čuvate tu ideju. Jer bez te ideje nema ni pomoći žrtvama. Jedini koji može, i svedoci smo toga, da priđe, da pomogne, da izvuče zarobljenike, da izvuče ranjene je Crveni krst. Upravo zbog te svoje funkcije nepristrasnosti. I to je najvažnija stvar koju Crveni krst čuva i koju će sigurno čuvati u budućnost da bi sačuvao svoj identitet.

Kako Crveni krst gradi poverenje, autoritet, u vremenu kada institucije gube kredibilitet i kada im se sve manje veruje?

Mislim da je Crveni krst najbolji primer za to kako jedna institucija čuva svoj kredibilitet, jer mi ga čuvamo 150 godina. A to zavisi od ljudi koji su u Crvenom krstu. Crveni krst je jedna ideja, jedan pokret, jedna misao, pa i te sve zgrade koje tu postoje, ali to nije Crveni krst. Crveni krst su ljudi koji su u njemu. I Crveni krst postoji u Srbiji 150 godina što je zaista retko u, kao istorijska činjenica, on je postao među prvih 15 nacionalnih društava u svetu, ali jedan od manje, od deset koji je sačuvao svoj kontinuitet rada 150 godina. A zašto? Pa zato što je Crveni krst narod i narod je Crveni krst. Narod poštuje ono što Crveni krst radi, način na koji radi i kako se ponaša u onim najkriznijim i najdelikatnijim situacijama. I to je taj sud vremena i sud javnosti koji omogućava Crvenom krstu da ovoliko funkcioniše. Jer Crveni krst i narod ne možete da podelite.

Koliko su mladi danas spremni da se uključe u humanitarni rad?

Mogu sa ponosom da kažem da mladi se i dalje priključuju Crvenom krstu. Iako se promenilo i vaspitanje i običaji i način komunikacije, ali mladi i dalje dolaze u Crveni krst i mladi predstavljaju najveći broj volontera Crvenog krsta u Srbiji. Mi imamo negde oko dve trećine mladih ljudi u... kao volontera u Crvenom krstu. Naravno, naši volonteri su od 7 do 77, ali najveći broj jesu mladi ljudi. I to je mera kvaliteta i transparentnosti rada Crvenog krsta. Jer taj dolazak mladih ljudi u Crveni krst znači da oni veruju Crvenom krstu, da svoje humanitarno vreme, humanitarnu aktivnost i delatnost žele da posvete Crvenom krstu i kroz Crveni krst. I njihove ideje u stvari su... i njihovo prisustvo u Crvenom krstu su u stvari glavni mehanizmi preko kojih se Crveni krst prilagođava novim vremenima,
novim izazovima i odgovara na pravilan način.

Sa kojim izazovima se Crveni krst danas suočava u Srbiji ?

Crveni krst redovno radi, to su aktivnosti na deset polja rada. Ono što je najpoznatije, to je motivisani ljudi za dobrovoljno davanje krvi, u akcijama Crvenog krsta se prikupi negde oko 65% jedinica krvi od ukupnog broja od preko 220.000, znači preko 140.000 jedinica u preko 3.000 akcija godišnje krvi se sakupi u kroz mrežu Crvenog krsta. Zatim imamo socijalne programe, čuveni programi Narodne kuhinje, preko 33.000 korisnika u 77 sredina, podela paketa, porodičnih paketa hrane i higijene za socijalno najugroženije koji nisu korisnici Narodnih kuhinja. Zatim drugi socijalni programi kojisu zdravstveno-preventivni programi.

петак, 11. септембар 2026.
20° C