Ekološke organizacije protiv izmeštanja meteorološkog radara "Samoš" na Gudurički vrh

Zbog svojih prirodnih karakteristika, kao i bogatog biljnog i životinjskog sveta koji ga naseljava, Gudurički vrh je stavljen pod zaštitu još pre više od četiri decenije.

"Još 1982. godine država je utvrdila da je prioritet na području Vršačkih planina — zaštita prirode. Od tada se svi oblici korišćenja usklađuju sa tim ciljem, a ne obrnuto", objašnjava Dejan Maksimović, predstavnik mreže Pošumimo Vojvodinu.

Na tom lokalitetu trenutno važe režimi prvog i drugog stepena zaštite. U zoni prvog stepena strogo je zabranjena svaka gradnja, kao i seča šuma, dok je u drugom stepenu dozvoljena isključivo izgradnja objekata koji služe zaštiti prirode i upravljanju šumama.

Šta podrazumeva premeštanje meteorološkog radara "Samoš"

Krajem prošle godine, Pokrajina je donela odluku o izmeni prostornog plana kako bi se omogućila izgradnja meteorološkog radara na Guduričkom vrhu. Planirano je da se postojeći centar "Samoš" izmesti, jer se u njegovoj neposrednoj blizini planira izgradnja vetroparka, a vetroturbine negativno utiču na funkcionisanje radarskih sistema.

"Planirana je i izgradnja pristupnog puta dužine oko 6,5 kilometara, od sela Malo Središte do Guduričkog vrha, širine 3,5 metara. Verujemo da će taj put biti asfaltiran, što bi predstavljalo ozbiljno narušavanje prirode. Trenutno do vrha vodi zemljani put, dovoljan za prolaz jednog terenskog vozila. Pored toga, planirano je i kopanje rova uz trasirani put radi polaganja električnih i optičkih kablova", navodi Dejan Maksimović i dodaje da se izmene prostornog plana pokreću isključivo kako bi se izašlo u susret investitoru – na štetu prirode.

"Umesto da nadležni organi ograniče prostor namenjen vetroparku i broj vetroturbina, oni će izmestiti radar. To predstavlja jasno podilaženje interesima privatnih kompanija", ukazuje on

Zahtevi ekoloških organizacija

Zbog toga su ekološke organizacije uputile zahtev pokrajini da stavi van snage odluku o pokretanju izmena i dopuna prostornog plana područja posebne namene – Vršačke planine.

"Drugi zahtev je da se odredi druga lokacija za radar, van granica zaštićenog područja prirode Vršačke planine, kao i van drugih zaštićenih prostora čije je proglašenje u toku. Mi nismo protiv izgradnje vetroparkova, ali smo za to da se deluje planski i na način da se zadovolje svi javni interesi, a zaštita prirode je javni interes koji je država već odredila na Vršačkim planinama", ističe Maksimović.

U Ekološkom pokretu Padina, koji bi trebalo da upravlja budućim specijalnim rezervatom prirode "Doline kod Padine", a koji je u postupku zaštite i graniči se sa prostorom gde je predviđena izgradnja vetroparka, kažu da dele zabrinutost kolega i podsećaju da zakoni o zaštiti prirode postoje upravo kako bi sprečili da se zaštićena područja narušavaju.

"Ukoliko se vetroelektrane i drugi projekti obnovljivih izvora energije grade na račun zaštićenih područja, tada je potrebno postaviti pitanje, da li takva gradnja zaista doprinosi održivosti ili joj zapravo šteti? Održivi razvoj ne sme da bude izgovor za narušavanje prirodnih vrednosti koje smo dužni da sačuvamo", navode u Ekološkom pokretu Padina.

Projekti od javnog interesa i zaštita prirode

Obnovljivi izvori energije su, dodaju, iz različitih razloga, na globalnom nivou, postali projekti od javnog interesa, pa se za njihovu realizaciju često menjaju postojeći zakoni u svrhu prelaska na zelenu energiju. 

"Evropska unija je, na primer, usvojila niz mera za ubrzanu izgradnju projekata obnovljivih izvora energije nakon početka rata u Ukrajini, preko REPowerEU plana, koji je usvojen 2023, sa ciljem da se smanji zavisnost od ruskih fosilnih goriva. Kada se administrativne procedure skraćuju, to automatski znači da za odobravanje ovakvih projekata neće biti sagledani i uzeti u obzir svi propisi i time će se često ili uglavnom oni graditi na uštrb prirodnih dobara", dodaju.

Upozoravaju da bi buduća vetroelektrana "Samoš" trebalo da se prostire na izuzetno kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, uprkos tome što je jedno od osnovnih ograničenja da se u te svrhe koristi devastirano i zemljište nižeg kvaliteta.

Iako ova vetroelektrana nije planirana da se gradi na prostoru budućeg Specijalnog rezervata prirode "Dolina kod Padine", članovi udruženja strahuju da će ona svakako uticati na tamošnji biodiverzitet.

"Problematično je što se jedina dva para stepskih sokolova hrane na pašnjacima Specijalnog rezervata prirode 'Doline kod Padine', te će od svog gnezdilišta do područja hranjenja morati da prolaze pored oko dvadesetak vetrogeneratora, od ukupno 142 planirana. Podsećamo da je stepski soko izuzetno ugrožena vrsta ptica, s obzirom na to da se broj odraslih jedinki na svetskom nivou procenjuje na 12.000 do 30.000", dodaju.

Nakon izmeštanja, osmatranje radarskog centra ništa neće ometati

U Pokrajinskom sekretarijatu za urbanizam i zaštitu životne sredine potvrđuju da je na osnovu zaključka Vlade, usvojen izveštaj RHMZ-a o izmeštanju radarskog centra "Samoš" na Gudurički vrh, jer i već izgrađeni vetroparkovi u Južnom Banatu u izvesnoj meri smetaju osmatranju ovog centra.

"Na novoj radarskoj lokaciji, Gudurički vrh, ovaj problem će biti u potpunosti rešen sa postojećim vetroparkovima i dobijen prostor za izgradnju novih, na celom prostoru Južnog Banata. Postavljanjem meteorološkog radara na nadmorskoj visini od 675 metara, svi vetroparkovi, i postojeći i budući, biće ispod njegovog radarskog horizonta i neće ometati osmatranje", navode u ovoj instituciji.

Da bi se meteorološki radar "Samoš" izmestio na Gudurički vrh, objašnjavaju, potrebno je da se omogući izgradnja dela pristupne saobraćajnice na području u kojem važi prvi stepen zaštite. Ovim se uvažava interes zaštite prirode, kao i obaveza realizacije zaključka Vlade, jer se radi o obavljanju delatnosti od opšteg interesa, budući da je radar zadužen za čitav Južni Banat.

"Na terenu već postoji šumski put koji se koristi za obavljanje radova u oblasti šumarstva, a istim putem kreću se i turisti. Planirana pristupna saobraćajnica omogućiće i pristup vidikovcu, čiju je izgradnju grad Vršac odobrio građevinskom dozvolom u junu 2024. godine. Šumski put zajedno sa lokacijom meteorološkog stuba izuzeti su iz režima prvog stepena zaštite i prebačeni u režim drugog stepena zaštite, što obuhvata površinu od oko osam hektara", dodaju u Pokrajinskom sekretarijatu.

Sve aktivnosti oko izmeštanja radarskog centra "Samoš" preduzimaju se na osnovu zaključka Vlade

Obaveštenje o reviziji studije objavljeno je na sajtu resornog ministarstva čime su se stekli uslovi za pokretanje novog postupka zaštite ovog prirodnog područja, a kojem se ekološke organizacije protive.

"Iako je nosilac postupka izrade izmena i dopuna plana Agencija za prostorno planiranje i urbanizam, ovaj sekretarijat, kao formalni predlagač odluke o izradi i izmeni i dopuni Prostornog plana posebne namene Vršačke planine, smatra da inicijativa za stavljanje van snage pokrajinske odluke nije opravdana jer se sve aktivnosti preduzimaju na osnovu zaključka Vlade, a u cilju stvaranja uslova za nesmetano obavljanje poslova u okviru nadležnosti RHMZ", dodaju.

U Pokrajinskom zavodu za zaštitu prirode kažu da nemaju informaciju da se izmeštanje meteorološkog radara "Samoš" vrši zbog izgradnje vetroelektrane. Podsećaju da je postupak donošenje akta o izmeni režima ili prestanku zaštite na nekom području propisan zakonom.

"Akt o prestanku zaštite se donosi u slučajevima kada područje izgubi vrednosti zbog kojih je stavljeno pod zaštitu ili u slučaju kada se proglasi javni interes", navode.

Podsećaju da je trenutno pod nekom vrstom zaštite 15 odsto površine Vojvodine. Zaštićena područja zauzimaju gotovo 10 procenata, izdvojeni poligoni sa staništima strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta oko četiri odsto, a tu su i dva međunarodna ekološka koridora, Dunav i Tisa, koji se prostiru na 1,57 odsto površina severne pokrajine.

U Srbiji je manje zaštićenih područja nego što je prosek u svetu

Posmatrajući državu u celini, procenat zaštićenih područja značajno je manji, oko devet procenata.

"Srbija se trenutno nalazi ispod svetskog i evropskog proseka kada je reč o zaštiti kopnenih i morskih područja. Dok je svetski prosek oko 15 odsto kopnene zaštite i oko 7-8 procenata zaštićenih morskih područja, u Srbiji su ti procenti značajno niži. Tendencija je da se u narednom periodu ova zaštita poveća, ali je isto tako važno voditi računa o kvalitetu upravljanja ovim prostorima", objašnjava Vanja Jakšić iz WWF Adria Srbija.

I u svetu i u Srbiji se, dodaje, u prethodnom periodu dešavalo da se menjaju režimi zaštite revizijom i to nije novina. Ono što se ređe radi jeste potpuno skidanje zaštite sa nekog područja.

"Postoje slučajevi u svetu gde je zaštita određenog zaštićenog područja ukidana. Jedan od poslednjih i najpoznatijih primera je u Brazilu, gde je tokom mandata predsednika Bolsonara došlo do ekstenzivnog krčenja šuma u Amazoniji", ukazuje Jakšićeva.

Industrija i ubrzani razvoj diktiraju trendove da zaštićena područja budu bukvalno poslednja oaza najvrednijih delova ekosistema.

"U svetu postoje određeni slučajevi gde je upravo na uštrb industrije, zaštita prirode stavljena u zapećak. Međutim, postavljeni su određeni ciljevi, prvenstveno mislim na 30x30, gde bi trebalo da svaka zemlja ima 30 odsto svoje teritorije pod zaštitom", kaže Jakšićeva.

Stručnjaci kažu da je jako važno očuvati zaštićena prirodna područja, pogotovo što su uticaji klimatskih promena sve izraženiji. Takođe, važno ih je imati i iz razloga očuvanja biodiverziteta, kao i prirodnih procesa i samih ekosistema. Zbog toga se pažljivo moraju donositi odluke o tome kako uskladiti javni interes sa zaštitom prirode.