Veštačka inteligencija u medijima – šta radi mašina, a šta novinar
Srbija je među prve tri zemlje po rastu digitalnog oglašavanja, ali i među poslednjima po obimu investicije u tu oblast. Tržište digitalnog oglašavanja u Evropi dostiglo je istorijski rekord, gotovo 119 milijardi evra i predstavlja više od 67 odsto ukupnih troškova oglašavanja. Na taj rast utiče i primena veštačke inteligencije, koja se sve više koristi i u novinarstvu, rečeno je na konferenciji u beogradskom Domu omladine.
Alati za korišćenje veštačke inteligencije nisu potpuno prilagođeni srpskom jeziku i donedavno gotovo da nismo mogli da ih koristimo.
Pavle Zlatić, direktor digitalnih operacija nedeljnika Velike priče, navodi da su transkripcija, audio i video sadržaji, provera pravopisa u tekstu, prevodi – sad već na nekom zadovoljavajućem nivou u 90 odsto slučajeva, dok u 10 odsto mora da uradi čovek.
"Ono što je možda tu važno reći da nije u pitanju koliko čovek mora da uradi, nego je na čoveku da i dalje uradi potpunu proveru tog sadržaja", dodaje Zlatić.
Poslovi koji se prepuštaju veštačkoj inteligenciji
U Evropi od 40 do 50 odsto medija koristi neki od alata veštačke inteligencije, uz obaveznu proveru kredibilnosti podataka, a kod nas tek počinje upotreba čet-botova i raznih programa za obradu teksta i slike. Sve medijske kuće u Srbiji ozbiljno razmišljaju kako da uvedu veštačku inteligenciju.
Zoran Stanojević, urednik Internet portala RTS-a, ističe da već ima nekih poslova, kao što je prekucavanje razgovora, koji su uglavnom prepušteni veštačkoj inteligenciji.
"Primećuje se da je neke tekstove pisala veštačka inteligencija i ilustracije se sve više pojavljuju, tako da to nadire u novinarstvu, ali je neophodno da se u što bržem periodu to normira, da bi se znalo gde i kako može da se koristi", dodaje Stanojević.
Kakve strategije prave u Velikoj Britaniji
U Velikoj Britaniji mediji prave sopstvene strategije upotrebe veštačke inteligencije. To ne znači nužno i smanjenje broja zaposlenih, već mogućnost da se oni više posvete kreativnom radu, kažu u Fajnenšel tajmsu.
"Ja obično koristim analogiju iz turizma u kome sam nekad radila. Kada je Buking došao, hoteli nisu zatvarani zbog toga, već je rezultiralo time da im ne treba sopstveni veb-sajt niti veliki marketinški tim. I mi bi mogli da kažemo nešto slično", kaže Liz Lon iz Fajnenšel tajmsa.
Dvodnevna konferencija "Digitalni dani" okupila je oko 600 stručnjaka iz zemlje i inostranstva, koji su na predavanjima i tematskim panelima predstavili najnovije podatke o primeni veštačke inteligencije na digitalnom tržištu.
Коментари