Читај ми!

Glasovi žrtava seksualnog nasilja – pravda koja kasni i detinjstvo koje se ne vraća

Gotovo hiljadu preživelih žrtava seksualnog nasilja u detinjstvu sa srpskog govornog područja podelilo je svoja iskustva u globalnoj anketi "Naš glas". U čak 89 odsto slučajeva, nasilnik je bila osoba poznata detetu. O zlostavljanju u detinjstvu progovorili su tek mnogo godina kasnije.

"Došao bi do mene i rekao: 'Dajem ti pet minuta, znaš gde treba da ideš', a zatim je došao i napastvovao me, prvi put kada sam imala sedam i po godina. Sada govorim i izlazim u javnost, jer me više nije sramota", glase neka od svedočenja koja otkrivaju život pod teretom preživljenog nasilja, kao i razmere tišine i zataškavanja.

Glumica Milena Radulović ističe da ne postoji uzrast koji štiti dete od seksualnog zlostavljanja, kao i da se takvi zločini mogu dogoditi u svakom društvenom sloju i bilo kojoj zemlji.

"Zlostavljanje je prisutno u svakoj pori društva. Moramo da razgovaramo o tome, da verujemo jedni drugima, budemo nežniji kada se o tome govori i kada se neko poveri. Idealno bi bilo da institucije brže reaguju, da se unaprede i više nauče – da ne bismo doživljavali razgovore poput onog koji sam imala s advokatom odbrane", navodi Radulovićeva.

Podseća da se ni posle četiri godine ne nazire sudski epilog u slučaju seksualnog zlostavljanja u školi glume.

"Neko će reći da je to uobičajen ritam, da su sudovi prebukirani, ali sam sigurna da ništa ne mora da traje duže od četiri godine", naglašava glumica.

Žrtve koje (ne) ćute

Mnogi koji su u detinjstvu doživeli seksualno zlostavljanje nikada nisu dobili podršku. Uništeno detinjstvo ne predstavlja čvrst temelj za dobar život, a neki su izlaz pronašli u – samoubistvu.

"Žrtva koja je preživela seksualno nasilje često ne može da govori o tome dugi niz godina. Društvo mora da pruži punu podršku. Apelujem na tako naprednu zemlju kao što je Srbija – da se okrene ljudima koji su toliko patili", kaže švajcarski filantrop Gvido Fluri, pokretač izložbe SHAME - European Stories, koja je otvorena i u Beogradu.

Tanja Macura, ministarka bez portfelja zadužena za rodnu ravnopravnost i sprečavanje nasilja nad ženama, ističe da ne postoji region ili tačka na planeti koja je izolovana od ovakvog iskustva.

"Posebno nakon usvajanja Rezolucije 2533 na nivou Saveta Evrope, čija je i Srbija članica, veoma je važno da govorimo o ovim temama i učinimo sve što možemo kako bismo se bavili prevencijom i sprečili da se ovakve situacije ponove", naglašava Macura.

Gotovo polovina preživelih koji su progovorili imala je između tri i devet godina kada su bili žrtve. Nasilnici su bili uglavnom ljudi od poverenja.

среда, 02. јул 2025.
24° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом