четвртак, 20.06.2024, 07:29 -> 13:07
Međunarodni dan izbeglica – 70 odsto manje migranata u Srbiji nego prošle godine
Nataša Stanisavljević, komesarka za izbeglice i migracije, kazala je za RTS povodom Svetskog dana izbeglica da je u maju u svetu registrovano 120 miliona prisilno raseljenih ljudi. Miodrag Linta, predsednik Saveta Srba iz regiona, gostujući u Jutarnjem dnevniku, rekao je da u Srbiji i dalje živi oko 12.000 porodica koje su u statusu podstanara ili žive u nehumanim uslovima.
Međunarodni dan izbeglica se obeležava svakog 20. juna od 2000. godine, kada je ovaj datum usvojila Skupština Ujedinjenih nacija, kako bi skrenula pažnju na ljude koji silom prilika moraju da napuste svoje domove.
Agencija UN za izbeglice objavila je "Izveštaj o globalnim trendovima", koji pokazuje, između ostalog, da je broj izbeglica drastično porastao.
"Klimatske promene su nešto novo što se dešava u svetu, pored sukoba i progona, koji su aktuelni posednjih nekoliko godina zbog čega su ljudi primorani da napuste svoje domove i da nađu utočište ili novi dom, privremeni ili stalni u drugoj zemlji“, rekla je komesarka za izbeglice i migracije Nataša Stanisavljević u Jutarnjem programu RTS-a.
Najveći broj izbeglica i prisilno raseljenih ljudi uglavnom utočište ili svoj novi ili privremeni dom nalaze u susednim zemljama.
"Blizu 69 odsto svih ljudi koji su raseljeni u svetu svoje prvo utočošte potražili su kod suseda“, navela je Stanisavljevićeva i dodala da se to nažalost može uvideti i kada je u pitanju bivša Jugoslavija.
Najveći broj ljudi koji je tada došao u Srbiju bio je iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a taj broj u tom trenutku bio je skoro 600.000.
"To je zvaničan podatak prema popisu iz 1996. godine. Ako pogledamo taj broj u odnosu na broj stanovnika Srbije, možemo reći da je skoro svaki deseti stanovnik Srbije u jednom trenutku bio izbeglica", istakla je komesarka za izbeglice i migracije.
U svetu najveći broj izbeglica je u Iranu i Turskoj, dok je u Evropi – Nemačka na vrhu liste.
"Evropska migrantska kriza ili kako je mi ovde zovemo migrantska kriza rezultirala je određenim prihvatanjem izbeglica u Nemačku, to je bilo 2014. i 2015. godine i to su ljudi kojima je i dalje neophodna međunarodna zaštita“, rekla je Stanisavljevićeva.
Od 2018. godine do 2022. broj migranata u Srbiji je konstantno rastao, međutim, taj broj je trenutno u opadanju.
"U ovom trenutku beležimo da je od početka godine kroz našu zemlju i naše kampove širom Srbije prošlo 8.700 ljudi. Ako pogledamo te podatke u odnosu na prošlu godinu, Srbija beleži smanjenje broja migranata više od 70 odsto“, istakla je za Jutarnji program Nataša Stanisavljević.
Lokalnim samoupravama dodeljeno je 400 miliona dinara sredstava za izbelice.
"Sredstva su namenjena lokalnim samoupravama koje su se prijavile na konkurs Komesarijata za izbeglice i migracije pre svega za stambeno zbrinjavanje, kako izbeglih lica, tako i interno raseljenih“, istakla je Stanisavljevićeva naglasivši da Srbija ima skoro 200.000 interno raseljenih lica sa Kosova i Metohije.
Stambeno pitanje izbeglica u Srbiji
Pre više od deset godina započeta je realizacija regionalnog stambenog programa čiji je cilj bio da se reši stambeno pitanje svih izbeglih.
Miodrag Linta, predsednik Saveta Srba iz regiona, rekao je gostujući u Jutarnjem dnevniku da u Srbiji i dalje živi oko 12.000 porodica koje su u statusu podstanara ili žive u nehumanim uslovima.
"Veoma je važno da Komesarijat za izbeglice i migracije u što kraćem vremenskom roku objavi javne pozive za stanove, za građevinski materijal, za seoska imanja i montažne kuće i da se utvrdi tačan broj porodica kojima treba pomoć“, rekao je Linta.
Pozvao je Komesarijat za izbeglice i migracije da konačno reši pitanje vlasništva i prekine sa diskriminacijom tih porodica.