Читај ми!

Marinović: Raste svest o značaju dostupnosti informacija od javnog značaja, pravo treba razdvojiti od zloupotrebe

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović, na Međunarodni dan prava javnosti da zna, kaže za RTS da građani u Srbiji još nisu u dovoljnoj meri upoznati sa svojim pravom, ali da raste svest o dostupnosti informacija od javnog značaja i značaju korišćenja tog prava. Ističe da važeći zakon ima manjkavosti i da ga je potrebno menjati i jasno razdvojiti pravo na pristup informacijama od zloupotrebe, koja je sve češća.

Sve je veći broj kampanja u svetu koje promovišu pravo na slobodan pristup informacijama, kao važnu pretpostavku za uspostavljanje vladavine prava, odgovornu vlast i borbu protiv korupcije.

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti Milan Marinović kaže za RTS da među građanima raste svest o dostupnosti informacija od javnog značaja i značaju korišćenja tog prava.

"Kod nas zakon postoji od 2004. godine. Prvih godina, građani su slabo to koristili. Nisu bili upoznati sa tim. Ni sada nisu u dovoljnoj meri upoznati, ali je situacija sve bolja. To pokazuje povećan broj zahteva za pristup informacijama koje građani, predstavnici medija i raznih udruženja podnose svim organima vlasti – od najviših do najnižih, kao i povećan broj žalbi koje stižu povereniku po tom osnovu", ističe Marinović.

Smatra da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja opravdao očekivanja i ističe da je proglašen jednim od najboljih zakona na svetu kada je usvojen.

"Odgovorno tvrdim da je on i sada jedan od najboljih na svetu, pogotovo što smo napravili neke njegove dorade i poboljšanja. U novembru 2021. godine je stupio na snagu, a od februara 2022. se primenjuje ta izmena", navodi Marinović.

Ipak, naglašava da zakon nije savršen i idealan, kao što nijedan nije.

"Ima nekih manjkavosti i trebalo bi ga ponovo menjati. Ja sam na tu temu već pričao sa ministrom državne uprave i lokalne samouprave, koji je za to nadležan i nadam se da ćemo krenuti u taj posao do kraja godine", kaže Marinović.

Kako razdvojiti pravo na pristup informacijama od zloupotrebe

Marinović ističe da je prinuđen da priča i o nečemu što, kako kaže, nije nikome bilo ni na kraj pameti kada je zakon donošen – zloupotrebi prava.

Kaže da se zloupotrebi može stati na put na više načina i da će biti iskorišćene sve zakonske metode – izmena zakona, ali i prakse poverenika.

"Donećemo takve odluke, koje će naravno biti zasnovane na zakonu, na način da jasno razdvojimo pravo na pristup informacijama od zloupotrebe prava", najavljuje Marinović.

Ističe da se dešava jedna veoma ružna pojava – nekoliko ljudi, posle podnošenja zahteva za pristup organima vlasti, iznenada angažuju advokata da im piše žalbu i onda naplaćuju troškove žalbe.

"Taksa na žalbu je bila 33.000 dinara do pre par meseci, a sada je 50 odsto povećana. To ne izgleda puno ako neko traži od Ministarstva finansija ili od Ministarstva unutrašnjih poslova. Ali ne, oni ne traže od njih. Traže od brojnih najnižih organa vlasti, od mesnih zajednica kojih ima preko 4.000 u Srbiji, od osnovnih škola, od predškolskih ustanova, od domova zdravlja i lokalnih samouprava. Ide se na masovnost jer taksa na žalbu protiv nekog ministarstva ili Vlade košta isto kao i protiv mesne zajednice, a snage nisu iste", objašnjava Marinović.

Ističe da dolazi do jako neprijatnih situacija koje se moraju sprečiti.

Priznanja za one koji su se pozitivno istakli

Međunarodni dan prava javnosti da zna ustanovljen je 2002. godine radi promovisanja slobodnog pristupa informacijama, podsticanja građana na korišćenje tog prava a javnih vlasti na bolju transparentnost u radu.

U Srbiji će Međunarodni dan prava javnosti da zna biti obeležen danas, sa početkom u 11 časova, u Privrednoj komori Srbije.

Marinović najavljuje da će biti dodeljena priznanja onima koji su se pozitivno istakli, koji su odgovarali na zahteve građana i novinara za pristup informacijama, koji nisu imali žalbe ili su imali žalbe koje su bile neosnovane, koji su objavili svoje informatore o radu na jedinstvenom informacionom sistemu informatora na sajtu poverenika i koji su podneli godišnji izveštaj povereniku.

"Podeljeno je po raznim kategorijama, od republičkih organa vlasti, lokalne samouprave, pokrajinskih, pravosudnih organa… U većini kategorija ćemo dodeliti priznanja. Treba istaći one koji promovišu ovo pravo", ističe Marinović.

Kaže da je velika pažnja posvećena promociji prava jer je najvažnije podići svest građana da imaju pravo da putem traženja informacija od javnog značaja kontrolišu kako rade organi vlasti koju su birali, kako troše pare iz budžeta, kako sprovode javne nabavke, kako sprovode konkurse za zapošljavanje i mnoge druge stvari.

Plodotvorna saradnja sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj

Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, kao institucija sarađuje i sa Američkom agencijom za međunarodni razvoj.

Marinović kaže da je ta saradnja dobra i plodotvorna.

"Počeli smo prošle godine, a ove godine nastavili jednu akciju u oblasti zaštite podataka o ličnosti koja je pre svega posvećena podizanju svesti kod najmlađih. Tu akciju smo nazvali ‘Podaci o ličnosti su naše blago – kako iz možemo zaštititi’", navodi Marinović.

Raste broj građana koji dolaze u kancelarije u Novom Sadu i Nišu

Već nekoliko meseci je prošlo od otvaranja kancelarija poverenika u Novom Sadu i Nišu.

Marinović kaže da rad u novim kancelarijama dobro teče i da se otvaranje pokazalo kao veoma dobar potez.

"Gotovo svaki dan raste broj građana koji dolaze u te kancelarije. Sve više građana se interesuje i dolazi iz raznih razloga, da se raspitaju za neko svoje pravo, da saznaju neke informacije, ali i da predaju neki podnesak, žalbu ili pritužbu", ističe Marinović.

Naglašava da je jako dobra saradnja i komunikacija sa lokalnim medijima i lokalnim organima vlasti.

"Planiramo da otvorimo i treću kancelariju, nadam se pre kraja godine, u Kragujevcu", najavljuje Marinović.

среда, 25. јун 2025.
23° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом