Restitucijom vraćena jevrejska imovina vredna više od 40 miliona evra

Uoči 27. januara, kada se obeležava Međunarodni dan sećanja na Holokaust, Srbija podseća na pozitivne primere primene usvojenog Zakona o otklanjanju posledica oduzimanja imovine od žrtava Holokausta koje nemaju živih naslednika. Do sada, procenjena vrednost vraćene jevrejske imovine veća je od 40 miliona evra.

Među 200 odluka Agencije za restituciju da se imovina vrati jevrejskim zajednicama, može se naći i ona od trgovca Franje Kajzera iz Zagreba koga nasleđuje unuk Mihael. Zakon omogućava naslednicima da vrate deo dedovine koja je u Beogradu.

"Agencija za restituciju je potraživala u ime Židovske općine Beograd, a onda je Židovska općina Beograd kontaktirala mene da je to u procesu, odnosno sad, bilo je u procesu, a trenutno se državno braniteljstvo žali na odluku, da se to nama vrati, jer navodno moj deda nije bio član židovske općine", navodi naslednik oduzete jevrejske imovine u Srbiji Mario Kajzer.

Kajzer Franja imao je zajedničku imovinu sa familijom Majer Marić u Beogradu. Porodice su bile bliske, pa je Franja imao dućan u ovom čuvenom Marićevom prolazu, u centru Zagreba, koji ta porodica i danas potražuje.

Porodica Majer Marić čuvena je jevrejska zagrebačka porodica iz 19. veka. Milan i Artur Marić, veleindustrijalaci, nekada vlasnici Rafinerije Sisak, posedovali su većinski paket deonica naftne industrije "stare" Jugoslavije i mnoge druge fabrike. Zajedno sa porodicom Kajzer vlasnici su zgrade u Beogradskoj ulici, čiji deo potražuje unuk Kajzera.

"Devedesetih godina stambeni prostori su uglavnom otkupljeni, svi, dok poslovni prostori nisu i ostali su u vlasništvu države. Kad je donet Zakon o otklanjanu posledica Holokausta 2017. godine jevrejske zajednice su bile u mogućnosti da potražuju imovinu bez naslednika, a da je pri tome u državnom vlasništvu, uključujući i poslovne prostore u ovoj zgradi", objašnjava predsednik Jevrejske opštine Beograd Aron Fuks.

Tako je jevrejska opština stekla dva lokala u ovoj zgradi, od 47 kvadrata. Sada ih zakon obavezuje da imovinu prenesu na živog naslednika.

"U Hrvatskoj naslednik može biti samo iz prvog naslednog reda. Dok u Srbiji važi da imovinu mogu da vrate svi živi naslednici. Kada bismo mi imali to pravilo, ne bismo ni 20 posto imovine vratili starim vlasnicima", kaže direktor Agencije za restituciju Strahinja Sekulić.

Osim 197 objekata, vraćeno je oko 2.000 kvadratnih metara gradskog građevinskog zemljišta i 3.000 hektara poljoprivrednog zemljišta.

субота, 04. мај 2024.
21° C

Коментари

Prodajem
Ако пронађете ову новчаницу одмах идите код нумизматичара
C.T. Toraksa
Поштујте правила пре давања крви на анализу
Adaptacija
„Буђење пацова“ – ново рухо филмског класика Живојина Павловића
slobodan izbor ishrane
Главни град Финске избацује месо како би заштитили климу, осим у ретким изузецима
Prijava za kviz Slagalica
Пријавите се