Читај ми!

Radosavljević: Nesreća u rudniku "Soko" atipična, uprkos svim merama može doći do curenja metana

Direktor Rudarskog instituta dr Milinko Radosavljević kaže za RTS da je još rano praviti analize i navoditi zaključke kako je došlo do nesreće u rudniku "Soko". Nesreća je atipična u poređenju sa ranijima, jer je umesto eksplozije došlo do proboja metana. Može da se dogodi da, uprkos svim aparatima koji mere koncentraciju metana i ugljene prašine, dođe do iznenadnog curenja gasa, ističe Radosavljević.

Radosavljević podseća da se u tom rudniku već dogodila strašna nesreća 1998. godine, i tada je uzrok bila eksplozija metana.

Svi rudnici u sastavu Javnog preduzeća za podzemnu eksploataciju "Resavica" su rudnici sa metanskim režimom rada. Ta ispitivanja je radio Rudarski institut kada je vršena kategorizacija rudnika, što je prvi korak kada se određuje da li je rudnik opasan ili ne, bilo da je u pitanju metan ili eksplozivna ugljena prašina. To su dve stvari koje su najčešći uzrok nesreća u srpskim rudnicima", objašnjava Radosavljević.

Prema njegovim rečima, na osnovu kategorizacije jama preduzima se sve što je potrebno da bi se potencijalni rizik smanjio na najmanju moguću meru.

Pored redovnih mera koje se preduzimaju u rudnicima, postoji sistem kojim se vrši merenje i praćenje količine gasa u jami.

Ljudski faktor i nepoštovanje mera

"Rudnik ‘Soko’ raspolaže najsavremenijom opremom upravo zbog nesreće koja se dogodila pre dvadesetak godina. Taj sistem praćenja je sistem koji u realnom vremenu prati gasno stanje u jami. Najveći broj nesreća se dogodio ili zbog požara, upale eksplozivne prašine ili eksplozije metana iz raznih razloga. Najčešći razlog je ljudski faktor i nepoštovanje mera", ističe direktor Rudarskog instituta.

Dodaje da se podrazumeva da je rudnik preduzeo sve mere koje su potrebne – uklanjanje ugljene prašine da se ne bi dostigla kritična koncentracija i merenje količine metana svake sekunde tokom 24 časa.

"Ako se koncentracija poveća, i dođe blizu kritične, onda se obustavlja proizvodnja, evakuišu rudari i tako se sprečavaju nesreće", ističe Radosavljević.

Naglašava da svaki rudnik ima svoju službu koja se bavi bezbednošću na radu.

"Da nije ovih mera mi bismo imali nesreće u takvim rudnicima, koji su opasni zbog metana, svakog dana. Nažalost, često je i ako se dese na dvadeset, trideset godina zato što su posledice katastrofalne", zaključuje direktor Rudarskog instituta dr Milinko Radosavljević i izrazio duboko saučešće porodicama nastradalih rudara.

петак, 10. април 2026.
13° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом