четвртак, 10.02.2022, 16:30 -> 16:32
Извор: РТС
Srpske naučnice otkrivaju imaju li lekovi alternativu i kako će izgledati baterije buduće generacije
Marija Ivanov, Tijana Šušteršič i Snežana Papović dobitnice su ovogodišnjih nacionalnih stipendija u okviru prestižnog međunarodnog programa "Za žene u nauci". One za RTS govore o tome kako da prirodni proizvodi postanu alternativa za dostupne lekove, na koji način veštačka inteligencija može da pomogne lekarima u medicinskoj dijagnostici i kako će izgledati baterije buduće generacije.
Ove tri naučnice su, nagrađene za izuzetan naučno-istraživački rad u oblastima hemijskih, bioloških i inženjerskih nauka. Dobile su stipendiju od po pet hiljada evra za dalji rad na naučnim istraživanjima koja će biti sprovedena u Srbiji.
Marija Ivanov je naučni saradnik u Mikološkoj laboratoriji, Instituta za biološka istraživanja "Siniša Stanković", Instituta od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, Univerziteta u Beogradu. Radi na ispitivanjima biološke aktivnosti različitih prirodnih proizvoda, u cilju pronalaska prirodne alternative dostupnim lekovima.
"Trudimo se da nađemo neke nove agense kojim bismo mogli da sprečimo nastanak infekcija uglavnom kod ljudi. Ja se najviše bavim istraživanjem kandide i rezistencijom bakterija odnosno bakterijama koje su rezistentne na antibiotike koji su nam trenutno dostupni", objašnjava Ivanova.
Pokazalo se, dodaje Ivanova, da različiti ekstrati biljaka i možda neka jedinjenja imaju bolje dejstvo od antibiotika na te rezistentne bakterije, i daljim istraživanjem bi se moglo usavršiti i postati jedan nov terapeutski agens na tržištu.
Navodi da je posao naučnika veoma dinamičan, da nijedan dan nije isti.
"Radi se u laboratoriji, smišljaju se novi eksperimenti, tako da je to nešto što vas tera da non-stop napredujete i da se posvetite tome", objašnjava Ivanova.
Implementacija algoritama veštačke inteligencije u medicini
Tijana Šušteršič, asistent i student doktorskih studija na Fakultetu inženjerskih nauka, Univerziteta u Kragujevcu. Oblast naučnog istraživanja je primenjena informatika u inženjerstvu. Cilj je da pokaže da veštačka inteligencija može da se primeni na više različitih grana medicine i pomogne u medicinskoj dijagnostici.
"Analiziramo medicinske i biomedicinske signale, to su najčešće neke medicinske slike ili medicinski signali sa različitih senzora i onda implementiramo različite algoritme kako bismo stvorili jednu vrstu sistema za podršku odlučivanju lekaru. Mi svakako ne možemo da zamenimo lekara u tom smislu, ali možemo da pomognemo, da skratimo vreme dijagnostike, donošenja neke konačne odluke i onda, naravno da lekar prepiše adekvatnu terapiju", objašnjava Šušteršičeva.
Bavi se i implementacijom algoritama veštačke inteligencije u cilju razvoja epidemiološkog modela širenja kovid 19 bolesti na nivou populacije, kao i personalizovanog modela razvoja kliničke slike kod pojedinca zaraženog ovom bolešću.
"Razvijali smo takozvani oersonalozovani model razvoja kliničke slike kod pacijenata i pored toga smo se bavili razvojem epidemiološkog modela na nivou jedne populacije, tako da se stalni trudimo da te baze koje imamo poboljšamo, uvećavamo kako bismo mogli da dobijemo relevantne rezultate koji opet na kraju krajeva mogu pomoći u predviđanju neke buduće epidemiološke situacije", objašnjava Šušteršičeva.
Ističe da teže personalizovanoj medicini.
Navodi da se prvi put susrela sa naukom u istraživačkoj stanici Petnica.
"Tamo sam napravila prve korake, susrela se sa sa tom nekom metodologijom i istraživanjem, sve to me je zainteresovalo i onda sam kasnije kroz studijese fokusirala na tehničke nauke i nastavila da se bavim time", objašnjava svoj istraživački put Šušteršičeva.
Kako će izgledati baterije buduće generacije
Snežana Papović je doktor hemijskih nauka i docent na Katedri za Analitičku hemiju, Departmana za hemiju, biohemiju i zaštitu životne sredine, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Navodi da ju je svet hemije zainteresovao još u sedmom razredu osnovne škole.
"Nakon srednje škole upisala sam željeni fakultet, baš sam želela da se bavim hemijom i to mi je danas poziv u kojim zaista uživam dok radim", navodi Papovićeva.
Fokus njenog istraživanja je unapređenje performansi litijum-jonskih baterija.
"Svi mi koristimo baterije u mobilnim telefonima, laptop računarima i često vidimo da nam ne traju dovoljno dugo, želeli bismo da imaju duži rok trajanja, da ih ređe punimo, ali da budu termički stabilnije. Mi radimo na tome deset godina. Deo moje doktorske disertacije jeste bio usmeren ka tome da se poboljša termička stabilnost elektrodnih materijala u baterijama. Konkretno sada se bavim time i posle doktorata. Naime, sintetišemo jedinjenja u našoj laboratoriji koje primenjujemo u baterijama i takva baterija može da traje dva dana duže od komercijalnih", navodi Papovićeva.
Dodaje i da rade na tome da se pronađe zamena za litijum, te da se radi na natrijum-jonskim baterijama.
Коментари