Vremeplov (29. oktobar)

Na današnji dan, u Sjedinjenim Američkim Državama počela je velika ekonomska kriza 1929. godine. Prvi broj nedeljnika "Vreme" izašao je na današnji dan 1990. godine.

Velika ekonomska kriza poznata još kao i Velika depresija je bio dramatični ekonomski krah širom sveta koji je na današnji dan počeo u SAD-u. Početak Velike krize u Sjedinjenim Američkim Državama bio je povezan sa padom berze 29. oktobra 1929. godine, na dan poznat kao Crni utorak. Svetska ekonomska kriza prekinula je tzv. "zlatne dvadesete godine" Nagli pad životnog standarda je pogodovao procvatu ekstremnih ideologija kao što je fašizam, raspirivanje nacionalizma i utrci osiromašenih država za strateške sirovine koja je dovela do izbijanja Drugog svetskog rata. Kriza je trajala tokom 30-ih i 40-ih godina, pa se zavisno od država, završila za vreme i posle rata. U Sjedinjenim Američkim Državama, gde je sve počelo, nakon sloma čitave ekonomije, svaki četvrti Amerikanac je ostao bez posla, tako da je oko 15 miliona ljudi bilo nezaposleno. Prosečne nadnice su pale za 60%, a prihod od poljoprivrede za 50%.  Kako je do tada ekonomija SAD-a bila vodeća i u neku ruku pokretač razvoja svetske privrede, tako se i kriza prelila iz Amerike u celi svet. Posledice su se osetile u svim zemljama sveta, a najteže je bilo industrijski razvijenijim državama.

Na današnji dan 1990. godine izašao je prvi broj nedeljnika "Vreme". Po žurnalističkoj formi Vreme je srpski nedeljni njusmagazin. Osnovala ga je u Beogradu oktobra 1990. grupa novinara koja je napustila nedeljnik NIN, grupa beogradskih disidenata, grupa novinara Borbe i nekoliko novinara veterana. Kao neka vrsta seniora, urednika - savetnika, početak su pomagali Dragiša Bošković, Jug Grizelj i Jurij Gustinčič, a asistenciju u uredničkoj realizaciji prvih brojeva pružio je i Dušan Simić, novinar, urednik i spoljnopolitički dopisnik Politike. Veći deo pomenutih ličnosti je učestvovao i u stvarnim pripremama za pokretanje lista, a nekoliko njih je podržalo inicijativu iz profesionalne solidarnosti.

1321.- Umro Milutin Nemanjić, kralj (1282 - Nerodimlje, 29. 10. 1321)

1783.- Umro Žan D Alamber, francuski filozof, fizičar i matematičar, enciklopedista, akademik   (Pariz, 17. 11. 1717 - Pariz, 29. 10. 1783)

1876.- Đuniska bitka u Srpsko-turskom ratu

1882.- Rođen Žan Žirodu, francuski književnik (Belak, 29. 10. 1882 - Pariz, 31. 01. 1944)

1888.- Potpisana Konvencija o Sueckom kanalu

1889.- Umro Nikolaj Gavrilovič Černiševski, ruski novinar i književnik (Saratov, 24. 07. 1828 - Saratov, 29. 10. 1889)

1897.   - Rođen Jozef Gebels, nemački političar, ministar prosvete i propagande, teoretičar nacizma, ratni zločinac  (Rajt, 29. 10. 1897 -  Berlin, 01. 05. 1945)

1911.- Umro Džozef Pulicer, američki novinski magnat (Mako, 10. 04. 1847 - Čarlston, 29. 10. 1911)

Džozef Pulicer, američki novinar i novinski magnat emigrirao je iz Mađarske 1964. godine. U toku građanskog rata borio se na strani Severa. Radio je kao reporter, da bi zatim kupio  listove "Sent Luis Dispeč" i  "Njujork Vorld". Ovaj poslednji je svojim senzacionalističkim člancima i uzbudljivim reportažama, crtežima i slikama o kriminalu, korupciji i društvenim skandalima ubrzo postigao visoki tiraž. Tako je Pulicer postao začetnik masovne  bulevarske štampe, tzv."žute štampe". Godine 1903. osnovao je novinarsku školu na Kolumbija univerzitetu, a od 1917. iz njegove fondacije, dodeljuje se prestižna "Pulcerova nagrada" za žurnalizam, karikaturu i književnost, a od 1943, i za  muzičko stvaralaštvo.

1923.- Turska je proglašena republikom, a Mustafa Kemal Ataturk izabran za njenog prvog   predsednika

1927.- Rođen Žilber Beko (Fransoa Žilber Sili), francuski pevač  (Tulon, 29. 10. 1927 - Pariz, 18. 12. 2001)

1938. - Rođen Momčilo Antonović, slikar, profesor Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu (Kruševac, 29. 10. 1938)

1943. - Rođen Dušan Ivković, košarkaš i trener, predsednik Svetske trenerske košarkaške  organizacije (Beograd, 29. 10. 1943)

1945.- Osnovan Savez novinara Jugoslavije

1956.- Izraelski napad na Sinaj

1971.- Rođena Vinona Rajder (Laura Horovic), amerčka filmska glumica  (Vinona, 29. 10. 1971)

1977.- Umro Radomir - Raša Plaović, pozorišni glumac (Ub, 07. 02. 1899 - Beograd, 29. 10. 1977)

1985.- Umro  Pavle Stefanović, muzički kritičar i pisac (Kruševac, 22. 03. 1901 - Beograd, 29. 10. 1985)

2000.- Umro Milika Šundić, novinar Radio Beograda (Župa Nikšićka, 29. 05. 1928 - Beograd, 29. 10. 2000)

2002.- Umro Dragan Malešević -Tapi, slikar (Beograd, 22. 01. 1949 - Beograd, 29. 10. 2002)

2004.- Umro Zoran Jovanović, pijanista i kompozitor, profesor Akademije umetnosti u Novom  Sadu (Skoplje, 06. 04. 1936 - Beograd, 29. 10. 2004)

2008.- Umro Ismet Ico Voljevica, hrvatski karikaturista (Mostar, 18. 07.1922 - Zagreb, 29.10.008)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 29. април 2025.
10° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом