Ko kontroliše zatvorenike sa nanogicom

Zatvori su nam već dugo prepuni, a problem je donekle rešilo uvođenje alternativnog sistema služenja kazni. U Srbiji ima 25 kancelarija za alternativno izvršenje krivičnih sankcija, toliko i poverenika. Najveći broj kazni koje sudovi izriču su kućni zatvor sa elektronskim nadzorom, ili bez njega, popularnije nazvan - nanogica.

Kome će prvom biti stavljena jedna od 1.030 nanogica kojima raspolaže uprava, određuje se na osnovu težine krivičnog dela i samog osuđenika. Jedino što odgađa služenje kazne jeste procedura, kažu u upravi.

"Mi imamo svoje procedure gde pozivamo na razgovor, provervamo njegovu ličnost, pa odlazimo u porodicu, upoznajemo porodicu sa obavezama ponašanja prema opremi i svemu, pa tek onda krećemo i instaliramo elektronski nadzor, možda nekad te naše procedure deluju da traju duže", navodi Dušanka Garić iz Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.

Poverenica Marija Čabarkapa trenutno vodi računa o 25 osuđenika sa nanogicama. Ima i onih, posebno u Beogradu, koji imaju i znatno više štićenika.

Osim što ih je nedovoljno, poverenici nemaju radno vreme. Dostupni su osuđenicima sve vreme, a i vode računa o opremi za elektronski nadzor. Ako osuđenik prekšri pravilo kućnog zatvora, pa čak i ukoliko se baza u kući pomeri, poverenik odmah sazna.

"Svi ljudi koji se nalaze na izdržavanju ovih kazni su maksimalno korektni, pridržavaju se svih propisa i obaveza koje su im stavljene na teret. Nismo imali nikakva odstupanja sem nekih minimalnih koje su relativno neke tehničke prirode, inače zloupotreba nije bilo", navodi Marija Čabarkapa, poverenik za alternativne sankcije iz Kraljeva.

U celoj zemlji u ovom trenutku kaznu rada u javnom interesu izvršava 149 osuđenika, uslovnu osudu njih 28, a kućni zatvor 773. I prošle godine najviše su izricane kazne kućnog zatvora - 1.214, dok je u javnom interesu radilo gotovo četiri puta manje osuđenika. Uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom izrečena je tek za njih sedmoro.

"Mnogo više se izriče kazna kućnog zatvora nego npr. kazna rada u javnom interesu ili uslovna osuda sa zaštitnim nadzorom, a te tri kazne mogu da budu podjednako efikasne prema počiniocima krivičnih dela, čak ova uslovna osuda sa zaštitinim nadzorom je kazna koja najviše menja način ponašanja osuđenih lica", navodi Dušanka Garić.

Iako alternativna sankcija državu manje košta, takve kazne sudije još ne izriču onoliko koliko im zakon omogućava. Nekima je ta praksa i dalje strana. Zato, iako poverenika nema dovoljno, na kaznu se ne čeka dugo.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

недеља, 01. јун 2025.
25° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом