Šta su kazneni poeni u penzionom zakonu

U restoranu jedne beogradske firme, Divna radi 24 godine. Pripada generaciji žena rođenih 1967. godine koje će prve u starosnu penziju odlaziti sa 65 godina života.

"Penzija mi se sada čini nedostižnom. To je skoro ovoliko radnog staža, koliko do sada imam", smatra Divna Stojanović.

Tako će žene 2032. godine kao i muškarci u penziju sa 65 godina uz minimalnih 15 godina staža. A već od 2024. godine ni odlazak u prevremenu penziju za oba pola, neće biti moguć bez 40 godina staža i najmanje 60 godina života.

"Penzija se umanjuje samo kada nedostaju godine života za ostvarivanje prava na starosnu penziju. Visina penzije se određuje na isti način kao i starosna penzija", napominje Momira Lalić iz sektora za ostvarivanje prava Fonda PIO.

Zlatno pravilo što više godina staža, veća penzija i dalje važi. Svi kriterijumi za penzionisanje žena pomeraju se postupno. Dogodine će u starosnu moći sa 60 i po godina a u prevremenu već u 54-oj.

Iako se veći boj izmena zakona tiče žena, prve godine njegove primene više će pogoditi muškarce jer su oni dosada dvostruko više od žena u penziju odlazili po osnovu punog staža. Međutim, od 1. januara iduće godine sa 40 godine staža moći će u penziju, ali će za svaku godinu koja im nedostaje do 65. godine života, imati umanjenje penzije od oko četiri odsto.

Ipak, zakon je propisao da umanjenje prevremene penzije ne može biti veće od 20,4 odsto. Mali broj je onih kojima je za penzionisanje i po novom zakonu, dovoljan samo staž.

Momira Lalić iz Fonda PIO napominje da sa 45 godina staža i žene i muškaraci mogu da ostvare pravo na penziju bez obzira na godine života.

Stručnjaci smatraju da je zakonskim izmenama učinjen maksimum ušteda na rashodima za penzije, sada je neophodan rast prihoda. Na tom putu teži se idealnom odnosu, jedan penzioner na tri zaposlena.