недеља, 20.04.2014, 00:15 -> 20:45
Proslava Vaskrsa u Srbiji
Hrišćani širom sveta proslavljaju Vaskrs, praznik, koji simbolizuje pobedu života nad smrću.
Vaskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobeda vere i života nad smrću.
Patrijarh srpski Irinej služio je Svetu arhijerijsku liturgiju u Sabornoj crkvi u Beogradu. Patrijarh je na liturgiji pročitao delove uskršnje poslanice i pozvao na mir i razumevanje.
Uskršnja liturgija završena je pričešćem vernika posle koga je patrijarh Irinej ukazao na neophodnost zajedništva i jedinstva u sadašnjem vremenu u kome su nam potrebni sloga, mir i ljubav.
"Neka nas Gospod blagoslovi svojim blagoslovom mira, sloge i ljubavi, danas toliko, potrebne i nama ljudima i vremenu u kome živimo", poručio je patrijarh Irinej.
Naglasivši da je Uskrs nas najveći praznik na kome počiva "naša istina, vera, nada i očekivanje", patrijarh Irinej je izrazio zadovljstvo što pravoslavna i katolička crkva ove godine istog dana obeležavaju taj praznik.
"Ove godine imamo tu veliku radost da ovaj veliki praznik slavimo zajednički - kada bi dao Gospod da jednoga dana ne samo jedne godine nego svake godine ovaj praznik slavimo zajedno i u zajednici", naveo je patrijarh Irinej.
Liturgiji u Sabornoj crkvi, uz brojne građane, prisustvovali su premijer Ivica Dačić i ministri Nebojša Rodić, Nikola Selaković i Tomislav Jovanović.
Među vernicima u Sabornoj crkvi bili su i strani državljani, među kojima i grupa mladih Francuza.
U crkvi Hrista kralja uskršnju misu predvodio je beogradski nadbiskup Stanislav Hočevar.
Misi je prisustvovao veliki broj vernika, predstavnika države Srbije i diplomatskog kora, a tom prilikom održan je i obred krštenja.
Obeležavanje je počelo ponoćnim liturgijama i Uskršnjim bdenjima u svim hrišćanskim crkvama.
Svečanu liturgiju u ponoć u Hramu Svetog Save predvodio je vikarni episkop patrijarha vladika remezijanski Andrej, a sinoć je nadbiskup Hočevar predvodio Uskršnje bdenje u Katedrali Blažene device Marije.
Obeležavanje praznika na Kosmetu
Vaskrs se obeležava i na Kosovu i Metohiji. Pravoslavni vernici obišli su hram Svetog Save u južnom delu Kosovske Mitrovice, koji je stradao tokom martovskog nasilja 2004. godine.
Nešto više od stotinu Srba stiglo je u pratnji kosovske policije iz severnog u južni deo Kosovske Mitrovice i nakon kraće službe u hramu Svetog Save vratilo se nazad.
Otac Rade Dončić iz hrama Svetog Dimitrija u severnom delu Kosovske Mitrovice poželeo je svima srećan praznik vaskrsenja Hristovog.
Ministri Aleksandar Vulin i Nebojša Rodić prisustvovali su ponoćnoj uskršnjoj liturgiji u manastiru Devič kod Srbice, na severu Kosova. Vulin je posle liturgije izjavio da Srbija šalje poruku mira i da očekuje da i Priština i međunarodna zajednica ispune svoje obaveze.
Za Vaskrs se prva molitva služi pred zatvorenim vratima hramova koja se otvaraju tačno u ponoć kada se prvi put posle Velikog petka i Velike subote, u znak radosti vaskrsenja oglašavaju prva zvona.
Vaskršnjim obredima prethodi unošenje plaštanice sa Hristovog groba, koja je na Veliki petak izneta pred oltar i koju vernici celivaju u dane najveće hrišćanske žalosti.
Put spasenja ljudskom rodu
Suštinu i načelo hrišćanske vere objasnio je sveti apostol Pavle čija je propoved osnažila i usmerila novozavetnu veru.
U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Vaskrs otvaraju Carske dveri na oltaru čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskresenjem pobedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.
Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vest je ženama mironosicama, "Mariji Magdaleni i drugoj Mariji", saopštio anđeo blagovesnik Gavrilo.
"A lice njegovo bijaše kao munja i odjelo njegovo kao sneg", zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sedi na "grobnom kamenu" i pokazuje prstom na prazan grob.
"Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovde, jer ustade kao što je kazao", zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima koja se završavaju porukama nove vere čiju propoved nastavljaju Hristovi apostoli.
Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine) koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Vaskrs treba slaviti u prvu nedelju punog meseca posle prolećne ravnodnevnice, ali obavezno posle jevrejske Pashe.
Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresnje najavili starozavetni proroci koji će, kako propoveda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.
U knjizi Otkrivenja Jovanovog kojom se završava Novi Zavet, ti proroci su Ilija i Enok i njihov ponovni dolazak među ljude i stradanje treba da najavi novi dolazak Hristov kome se nadaju hrišćani.
Simbol obnavljanja prirode i života
Vaskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvek se vezuje za nedelju sa odstupanjem od 35 dana - od 4. aprila do 8. maja.
Vaskršnje slavlje je za vernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja, se prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.
Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto vaskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i koji ga primaju.
Vernici, po ustaljenoj tradiciji, vaskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su naše misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.
Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Vaskrsa i zove "čuvarkuća".
Na pravoslavnim vaskršnjim ikonama i freskama slika se blagovesnik Gavrilo na grobnom kamenu, a najlepša predstava sačuvana je u manastiru Mileševi kraj Prijepolja, zadužbini srpskog kralja Vladislava iz 1234. godine, koja je proglašena za sliku prethodnog milenuijuma.
Vaskrs hrišćani slave tri dana, pa su u kalendaru SPC crvenim slovom obeleženi Vaskršnji ponedeljak i Vaskršnji utorak.
U SPC pravoslavni vernici razmenjuju pozdrave - Hristos vaskrse! Vaistinu vaskrse!
Упутство
Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.
Број коментара 13
Пошаљи коментар