Vremeplov (23. januar 2014)

Ruski filmski reditelj Sergej Ejzenštajn rođen 23. januara 1898. godine. Na današnji dan 1916. u Krfskom kanalu počelo sahranjivanje srpskih vojnika u "Plavu grobnicu".

Čuveni ruski filmski reditelj Sergej Mihajlovič Ejzenštajn rođen je u Rigi 23. januara 1898. godine. Po profesiji arhitekta, Ejzenštajn je studirao pozorišnu režiju kod čuvenog Mejerholda. Crtao je plakete, radio kao pozorišni scenograf i reditelj, a filmom je počeo da se bavi 1923. godine kao montažer. Svoj prvi film "Štrajk" Ejzenštajn je snimio 1924. Godinu dana kasnije, nastaje "Oklopnjača Potemkin", sa kojom Ejzenštajn stiče svetsku slavu, a film postaje sinonim za sedmu umetnost. Slede dela: "Oktobar", "Generalna linija", "Sentimentalna romansa", "Aleksandar Nevski", "Ivan Grozni", "Da živi Meksiko". Poslednji film nije završio. Sa samo nekoliko snimljenih filmova i svojim teorijskim radom u domenu filmske estetike i filozofije, dramaturgije i montaže, Ejzenštajn je doprineo oblikovanju filmskog izražajnog jezika i uticao na tokove svetskog filma i istoriju kinematografije. Osvetlio je problematiku filmske dinamike u vremensko - prostornim korelacijama. Montažu je smatrao bazom filmskog dela: vertikalana i horizontalna montaža, ritmička montaža, montaža atrakcije, asocijacije. U "Oklopnjači Potemkin" je najpotpunije izrazio svoj montažerski postupak. Svoje ideje i iskustva Ejzenštajn je pretopio u više knjiga, a veliki značaj imao je i njegov pedagoški rad na Filmskoj akademiji u Moskvi.

Na današnji dan 1916. godine, posle okupacije Srbije u Prvom svetskom ratu i povlačenja preko Albanije, u Krfskom kanalu je počelo sahranjivanje srpskih vojnika u "Plavu grobnicu". Posle velikih napora, kojima su bili izloženi u albanskim gudurama tokom pešačenja močvarnim primorjem od Skadra do Valone, zbog toga što se nisu pojavili obećani saveznički brodovi, srpski vojnici su masovno umirali od tifusa, gladi i iscrpljenosti. Kako nije bilo dovoljno mesta na Krfu i ostrvcu Vido, na koje su prebačeni tifusari, a i zbog opasnosti širenja epidemije, odlučeno je da ih sahranjuju u moru. Prema zvaničnim ali nepotpunim podacima, do 23. marta 1916. u Krfskom kanalu sahranjeno je 4.847 srpskih vojnika i oficira.

1783. - Rođen Stendal (Mari Anri Bejl), francuski književnik
(Grenobl, 23. 01. 1783 - Pariz, 23. 03. 1842)

1832. - Rođen Eduard Mane, francuski slikar
(Pariz, 23. 01. 1832 - Pariz, 30. 04. 1883)

1871. - Na Cetinju izašao prvi broj nedeljnog lista za politiku i književnost "Crnogorac"

1891. - Rođen Antonio Gramši, italijanski revolucionar i teoretičar, osnivač KP Italije
(Ales, 23. 01. 1891 - Rim, 27. 04. 1937)

1905. - Štampan prvi broj lista "Sport i svet"

1910. - Rođen Đango Rajnhart, francuski džez-gitarista
(Liberši, 23. 01. 1910 - Samua, 16. 05. 1953)

1917. - Rođen Dušan Kostić, književnik
(Peć, 23. 01. 1917 - Meljine, 19. 10. 1997)

1920. - Rođen Volter Frederik Morison, američki pronalazač, tvorac frizbija
(Ričfild, 23. 01. 1920 - Monro, 09. 02. 2010)

1928. - Rođena Žana Moro, francuska filmska glumica, scenarista i režiser, akademik
(Pariz, 23. 01. 1928)

1931. - Umrla Ana Pavlovna Pavlova, ruska balerina
(Sankt Petersburg, 12. 02. 1881 - Hag, 23. 01. 1931)

1937. - Prva grupa jugoslovenskih dobrovoljaca pristupila Internacionalnim brigadama u
Španskom građanskom ratu

1938. - Rođen Miroslav Rankov, istoričar književnosti, urednik i direktor Izdavačkog
preduzeća Matice Srpske i sekretar Matice srpske
(Vrbas, 23. 01. 1938 - Novi Sad, 03. 02. 2007)

1944. - Umro Edvard Munk, norveški slikar i grafičar
(Loiten, 12. 12. 1863 - Ekeli, 23. 01. 1944)

1956. - Rođen Laza Ristovski, klavijaturista i kompozitor
(Novi Pazar, 23. 01. 1956 - Beograd, 06. 10. 2007)

1960. - Rođen Majkl Hačins, australijski pevač
(Sidnej, 23. 01. 1960 - Sidnej, 22. 11. 1997)

1989. - Umro Salvador Dali, španski slikar, vajar, scenograf i kostimograf
(Figeras, 11. 05. 1904 - Figeras, 23. 01. 1989)

2004. - Umro Helmut Njutn, nemački fotograf
(Berlin, 31. 10. 1920 - Los Anđeles, 23. 01. 2004)

2006. - Železnička nesreća na pruzi Beograd - Bar kod Bioča, poginulo 47 putnika, a više od 200 povređeno

2008. - Umrla Ognjenka Milićević-Lukač, pozorišni, radio i TV reditelj, teatrolog i pedagog, prevodilac, profesor Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu
(Banja Luka, 26. 12. 1927 - Beograd, 23. 01. 2008)

2008. - Umro Zoran Predić, novinar i TV kritičar, urednik "Radio TV revije", direktor TV
YU INFO, TV Politika, TV Studio B i TV Elmag
( Zaječar, 18. 02. 1945 - Beograd, 23. 01. 2008)

2011. - Umro Novica Tadić, književnik, urednik časopisa "Književna reč", "Vidici" i "Književna kritika"
(Smriječno,17. 07. 1949 - Beograd, 23. 01. 2011)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

четвртак, 09. април 2026.
8° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом