Vremeplov (12. novembar 2012)

Francuski vajar Ogist Roden rođen u Parizu 12. novembra 1840. godine. Na današnji dan 1920. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca i Italija potpisale Rapalski sporazum. Fakulteta političkih nauka u Beogradu osnovan 1968. godine.

Čuveni francuski vajar Ogist Roden rođen je u Parizu 12. novembra 1840. godine. Roden je studirao na pariskoj Akademiji za primenjenu umetnost i uzaludno pokušavao da bude primljen na Umetničku akademiju. Odbijen je prilikom prvih pokušaja da izlaže na pariskom Salonu. I kasnije kao priznat umetnik, proglašavan je najvećim vajarem nakon Mikelanđela i istovremeno napadan. Njegov akt "Bronzano doba" na pariskom Salonu doživljava kritike, radovi "Viktor Igo" iz Pale Rojala, "Mislilac" sa Panteona bivaju uklonjeni, dok njegovog "Balzaka" ne prihvataju stručne komisije. Roden je najviše radio aktove u mermeru: "Adam i Eva", "Poljubac", "Orfej i Euridika", "Zemlja", "Amor i psiha", kao i portrete-poprsja svojih savremenika: Žorža Klemansoa, Gustava Malera, Anatola Fransa, Bernara Šoa. Čuvena je njegova kompozicija "Vrata pakla" inspirisana Danteom, kao i spomenik "Građani Kalea". Za njim su ostale brojne skice aktova i crteža plesačica. Kada je 1900. godine, u okviru Svetske izložbe u Parizu, Rodenu dodeljen poseban pavljon, umetnička veličina njegovog dela je opšte priznata. Bio je revolucionarni začetnik savremene skulpture. Oscilirao je između realizma i anticipacije skulpture između dva rata. Njegova skulptura proglašavana je i impresionističkom. Humanim stavom i naturalističkim izražavanjem Roden je izvršio presudan uticaj na francusko i evropsko vajarstvo.

Na današnji dan 1920. godine, pod pritiskom Britanije i Francuske, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca potpisala je sa Italijom Rapalski sporazum. Tim dokumentom određeno da Istra, Julijska krajina, Zadar i ostrva Cres, Lošinj, Lastovo i Palagruža predstavljaju italijansku teritoriju. Italija je 1924. godine anektirala i Rijeku, koja je do tada bila slobodan grad.

1833.- Rođen Aleksandar Porfirjevič Borodin, ruski kompozitor i hemičar
(Petrograd, 12. 11. 1833 - Petrograd, 28. 02. 1887)

1839.- U Srbiji donet prvi vojni zakon u kome su razrađeni oblici ugrožavanja bezbednosti vojske, u spomen na taj događaj, 12. novembar se obeležava kao Dan Vojno-bezbednosne agencije

1916.- Umro Persival Lovel, američki industrijalac, popularizator ideje o životu na Marsu
(Boston, 13. 03. 1855 - Mars Hil, 12. 11. 1916)

1920.- Rapalskim ugovorom između Kraljevine SHS i Italije rešeno je pitanje granica između dve zemlje posle Prvog svetskog rata

1929.- Rođena Grejs Keli, američka filmska glumica, princeza od Monaka, dobitnica "Oskar"-a
(Filadelfija, 12. 11. 1929 - Monte Karlo, 14. 09. 1982)

1933.- Nacionalsocijalistička radnička partija Nemačke Adolfa Hitlera pobedila na izborima i došla na vlast u Nemačkoj

1933.- Rođen Borisav Ivkov, šahovski velemajstor
(Beograd, 12. 11. 1933)

1941.- Sovjetska Crvena armija, u Drugom svetskom ratu, zaustavila nadiranje nemačkih snaga prema Moskvi

1942.- Britanska Osma armija, generala Bernarda Montgomerija, u Drugom svetskom ratu, ponovo zauzela Tobruk u Libiji

1955.- Umro Augustin-Tin Ujević, književnik
(Vrgorac, 05. 07. 1891 - Zagreb, 12. 11. 1955)

1956.- Pozorište Atelje 212 počelo sa radom

1961.- Rođena Nađa Komaneči, rumunska gimnastičarka, svetska i olimpijska šampionka (Georgije Dež, 12. 11. 1961)

1965.- Rođen Bojan Suđić, dirigent, šef-dirigent Simfonijskog orkestra RTB-a
(Beograd, 12. 11. 1965)

1968.- Osnovan Fakultet političkih nauka u Beogradu

1974.- Južna Afrika suspendovana iz Generalne skupštine UN, zbog politike aparthejda

1982.- Jurij Andropov izabran za generalnog sekretara Centralnog komiteta Komunističke partije Sovjetskog Saveza, dan posle smrti Leonida Brežnjeva

1989.- Umrla Dolores Ibaruri - La Pasionarija, španska revolucionarka, predsednica KP Španije
(Aljarta, 09. 12. 1895 - Madrid, 12. 11. 1989)

1990.- Umro Jani Rico, grčki književnik
(Monevmasi, 01. 05. 1909 - Atina 12. 11. 1990)

2001.- Umro Radovan Vlajković, političar i državnik, predsednik Predsedništva i Skupštine Vojvodine i Predsedništva SFRJ
(Buđanovci, 18. 11. 1922 - Novi Sad, 12. 11. 2001)

2001.- Umro Đokica Milaković, pozorišni, filmski i TV glumac
(Darda,16. 09. 1925 - Zagreb, 12. 11. 2001)

2004.- Umro Ljubomir Rajnvajn, novinar, urednik TANJUG-a
(Cetinje,  1923 - Beograd, 12. 11. 2004)

2007.- Umro Ajra Levin, američki književnik
(Njujork, 27. 09. 1929 - Njujork, 12. 11. 2007)

2008. - Umro Živojin Bumbaširević, profesor  Medicinskog fakulteta u Beogradu, direktor Klinike za ortopedsku hirurgiju i traumatologiju, akademik
(Kruševac, 26. 07.1920 - Beograd, 12. 11. 2008)

2010. - Umro Henrik Mikolaj Gorecki, poljski kompozitor
(Černica Ribnik, 06. 12. 1933 - Katovice, 12. 11. 2010)

Број коментара 0

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

среда, 02. јул 2025.
19° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом