(Ne)iskorišćeni evropski fondovi

Srbiji je dostupno 200 miliona evra godišnje iz pretpristupnih fondova iz Brisela. Međutim, srpska privreda ne koristi taj novac koliko bi mogla jer privrednici nisu upoznati sa načinima korišćenja, a procedure traju dugo.

Kao zemlji koja još nema status kandidata, Srbiji je dostupno 200 miliona evra godišnje iz pretpristupnih fondova iz Brisela. Srpski privrednici se pre zadužuju kod domaćih banaka, iako je često neprofitabilnije.

"Ist point", jedna je od kompanija koja je umesto da se pod nepovoljnim kamatama zaduži kod domaćih komercijalnih banaka, uspela da dobije kredit u iznosu od 15 miliona evra od Evropske banke.

"Mali broj kompanija u Srbiji je u mogućnosti da aplicira za takav kredit. Prvo nemaju znanja. Drugo, to je dosta duga procedura. Da da biste dobili pare od bilo koje velike evropske banke, treba vremena i treba da se ispuni mnogo uslova. To traje preko šest meseci", rekao je Zoran Drakulić vlasnik "Ist pointa".

Slična je situacija i sa programima za konkurentnost i inovativnost ili tenderima za projekte koji se finansiraju iz evropskih fondova.

Dešava se da poslove uglavnom dobijaju strane firme što znači da se novac, umesto da ostane ovde, vraća odakle je i došao.

"Privreda nije dovoljno upoznata o mogućnostima, da mala i srednja preduzeća mogu da konkurišu na tendere i na taj način sprovode projekte čiji su korisnici državne institucije, lokalna samouprava ili civilni sektor. Uglavnom tu se radi o konzorcijumima koja vode preduzeća iz zemalja EU", rekao je Ognjen Mirić koordinator za fondove EU.

Povezivanje partnera

Potrebno je mnogo papira, rada i novca da bi se posao sproveo od ideje do realizacije.

Pošto je za samostalne domaće firme to poprilično težak proces, iz Privredne komore predlažu povezivanje partnera kako u zemlji, tako i sa onima u Uniji.

"Insistira se na povezanosti samih kompanija, odnosno, njihovih potreba za istraživanjem i razvojem, sa institutima ili naučno-istraživačkih institucijama s jedne strane, uspostavljanje prekograničnih partnerstava", rekla je Vidosava Džagić , potpredsednica Privredne komore Srbije.

Evropska Unija ponudila je Srbiji i Mađarskoj 16,6 miliona evra za projekte u graničnom pojasu. To su projekti poboljšanja infrastrukture, zaštitu životne sredine, razvoj privrede, zapošljavanje osoba sa invaliditetom i drugi. 

Opštinama je ponuđeno devet miliona evra za programe regionalnog razvoja, otvaranje novih radnih mesta i očuvanje postojećih, zatim inovativna rešenja, a prednost će imati projekti od značaja za više opština.

Број коментара 1

Пошаљи коментар

Упутство

Коментари који садрже вређање, непристојан говор, непроверене оптужбе, расну и националну мржњу као и нетолеранцију било какве врсте неће бити објављени. Говор мржње је забрањен на овом порталу. Коментари се морају односити на тему чланка. Предност ће имати коментари граматички и правописно исправно написани. Коментаре писане великим словима нећемо објављивати. Задржавамо право избора и краћења коментара који ће бити објављени. Коментаре који се односе на уређивачку политику можете послати на адресу webdesk@rts.rs. Поља обележена звездицом обавезно попуните.

уторак, 30. децембар 2025.
-1° C

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом