Читај ми!

Muzika viva – 70. Međunarodni Rostrum kompozitora

Ova manifestacija, koja se svake godine organizuje pod okriljem Internacionalog saveta za muziku koji deluje pri Unesku, prvi put je održana u Litvaniji, u Vilnjusu, od 14. do 17. maja, a domaćin takmičenja je bilo Udruženje kompozitora Litvanije u saradnji sa kanalom klasične muzike LRT Klasika. Tokom četiri dana takmičenja, predstavila se dvadeset jedna radijska kuća sa četiri kontinenta, a ukupno je izvedeno 39 dela u dve kategorije – opštoj i selekciji autora do 30 godina. U večerašnjoj emisiji slušaćete pobedničko delo u kategoriji mlađih autora, ostvarenje pod nazivom „Ukrasi zagrobnog života” Tomasa van Duna, kao i preporučena dela iz selekcija Holandije i Češke.

Kao i niz drugih, veoma uspešnih kompozitora koji dolaze iz Holandije, Tomas van Dun je studije završio na Kraljevskom konzervatorijumu u Hagu, učeći sa nekim od danas vodećih savremenih kompozitora kao što su Martejn Pading, Janis Kirijakides ili Kaliope Cupaki. Delo ovog mladog autora, rođenog 1995. godine, ističe se po svojoj ritmičnosti, čestim vezama sa elektronskom dens muzikom, ali i veštom upotrebom instrumenata. Pored toga, u svojim delima, Van Dun često ispituje dualnost uzvišenog, kao i odnos melahnolije i ekstaze, te duhovnosti i egzistencijalizma.

Sve ovo, Van Dun je demonstrirao u delu koje je izdvojeno kao najuspešnije u kategoriji autora do 30 godina na ovogodišnjem Rostrumu, kompoziciji pod nazvom „Ukrasi zagrobnog života”. U originalnom naslovu dela na francuskom jeziku, Van Dun koristi reč „rocaille” koja označava razvijene, krivudave, zavojite ukrase karakteristične za epohu rokokoa. Kako autor navodi, „funkcija ovih ukrasa, odnosno vizuelnih stimulansa, jeste da očaraju ljude. U kompoziciji ovi ukrasi postaju isprepletani talasi i pasaži... sve je u pokretu i kroz takvu prenaglašenu stimulaciju želim slušaoca da dovedem u stanje transa”, navodi Tomas van Dun.

Naslov dela, takođe upućuje i na egzistencijalna pitanja koja zaokupljaju autorovu pažnju, kao što je život posle smrti. On uvodi koral na samom početku, a sekciji udaraljki daje ulogu „propovednika” koji objašnjava drugima kako svet funkcioniše. Ipak, muzika se oslobađa, meandrira, ne nalazi oslonac i postaje neukrotiva, te se nakon klimaksa ponovo pretvara u koral, ali sada lišen svog duhovnog značenja. Delo koje ćete čuti zvučno je veoma raskošno, napisano upotrebom proširene tonalnosti i ispunjeno stalnim pokretom u orkestru i zanimljivim situacijama koje pokazuju majstorstvo mladog kompozitora.

Jedno delo iz selekcije Holandije, kompozicija „Slušam okean, a sve što čujem si ti” Amarante Nat, preporučeno je u kategoriji mlađih autora. Ova umetnica je, kao i Van Dun, studije završila na Kraljevskom konzervatorijumu u Hagu, u klasama Janisa Kirijakidesa i Martejna Padinga, a danas komponuje dela u tradicionalnim formama zapadnoevropske muzike – simfonijska i kamerna ostvarenja, operu i balet. Delo sa kojim se predstavila u Vilnjusu takođe pripada jednom od tradicionalnih žanrova – gudačkom kvartetu, kojem Natova poverava meditativni materijal, usporenog toka i dugačkih trajanja, stvarajući zvučne slojeve koji bi trebalo da prenesu slušaocu njeno viđenje ljubavi kao „prepuštanja mekoći”.

Do kraja druge emisije ciklusa posvećenog ovom najznačajnijem radijskom takmičenju u oblasti savremene muzike, čućete još i kompoziciju „Alegorija pećine II” češkog autora Františeka Halupke. Češka se posle duže pauze vratila na Rostrum kompozitora ove godine i odmah zabeležila uspeh, jer je Halupkina kompozicija odabrana među preporučena dela u generalnoj kategoriji. Ovaj umetnik, rođen 1981. godine, studirao je na Muzičkom konzervatorijumu u Ostravi, Kraljevskom konzervatorijumu u Hagu, te Muzičkoj akademiji Janaček u Brnu, gde je stekao doktorat u oblasti kompozicije. Kompozicija sa kojom se predstavio, aludira na poznatu Platonovu alegoriju o ljudskom društvu i spoznavanju na osnovu čulnih stvari. Pored toga, on je inspiraciju pronašao i u drugim filozofskim pristupima, pre svih u indijskim vedama i budizmu i njihovom viđenju mogućnosti ljudskog saznanja. Proces reinkarnacije, cikličnost razvoja u ljudskom društvu, Halupka je u ovoj kompoziciji preveo u ponavljanja glavnog motiva u orkestru, koji se javlja u novom zvučnom okruženju. Na kraju on potpuno nestaje, kao simbol ili dostizanja nirvane, ili oslobođenja iz pećine, ostvarivanja nekog sasvim novog saznanja koje se rastače u eteričnim zvucima orkestra.

Urednica emisije: Ivana Neimarević

 

Коментари

Da, ali...
Како преживети прва три дана катастрофе у Србији, и за шта нас припрема ЕУ
Dvojnik mog oca
Вероватно свако од нас има свог двојника са којим дели и сличну ДНК
Nemogućnost tusiranja
Не туширате се сваког дана – не стидите се, то је здраво
Cestitke za uspeh
Да ли сте знали да се најбоље грамофонске ручице производе у Србији
Re: Eh...
Лесковачка спржа – производ са заштићеним географским пореклом