среда, 24.01.2024, 21:20 -> 15:51
Sećanje na Zorana Erića
Osvrnućemo se na delo jednog od najznačajnijih stvaralaca srpske savremene muzike u proteklim decenijama, koji nas je iznenada napustio 20. januara, u 74. godini života.
Zoran Erić će ostati upamćen kao autor kojeg je krasila izuzetna vizija, kao profesor koji je odnegovao generacije izuzetnih, prepoznatljivih kompozitorskih glasova, kao čovek predan organizaciji javnog muzičkog života, ali i funkcionisanju univerzitetskog okruženja kojem je posvetio svoj radni vek. Kao osoba koje je plenila živim i radoznalim duhom, ali i neupitnom erudicijom, Erić je bio zainteresovan za spojeve, za traženje veza između svetova koji su do tada stajali svaki na svojoj strani, kako onih u prostoru muzike, tako i šire. Spajao je, tako, svetove pozorišta i muzike, bivajući jedan od najplodnijih i najcenjenijih autora pozorišne muzike u nas, koji je u pravom smislu te reči emancipovao takozvanu "primenjenu" muziku u kategoriju za sebe. Takođe, sarađujući sa koreografkinjom i balerinom Sonjom Vukićević učestvovao je u nekim od važnih predstava koje su obeležile umetnost savremenog plesa devedesetih godina u našoj zemlji kao što su Medeja, Magbet i Proces.
Istovremeno, u polju "musique pure" – "čiste muzike", napisao je više dela koja su obeležila sprsku savremenu muziku od osmadesetih godina do danas, u svom postmodernom spajanju i prespajanju širokog prostora muzičkih epoha, svetova i izražajnosti. Erićev opus krasile su čak četiri Mokranjčeve nagrade – on je za sada jedini autor kome je pripala ovakva čast, kao i nekoliko drugih značajnih priznanja, ali što je još važnije, njegova dela su izvođači rado prihvatali i izvodili. Zbog toga se u arhivi Radio Beograda nalazi više snimaka njegovih najpoznatijih kompozicija kao što su Cartoon, Off, Talea – Konzertstuck, između ostalih, a ostvarenja ovog autora se i danas nalaze na programima solista, ansambala i orkestara.
Iz uistinu bogate biografije ovog kompozitora treba izdvojiti to da je od 1976. godine, pošto je završio studije kompozicije u klasi Stanojla Rajičića, bio zaposlen pri Katedri za kompoziciju Fakulteta muzičke umetnosti u Beogradu. Prošavši put od asistenta do redovnog profesora, te profesora emeritusa na ovoj instituciji, bio je šef Katedre za kompoziciju od 2007. do 2015. goodine, a takođe obavljao je i dužnost prodekana Fakulteta muzičke umetnosti od 1992. do 1998. godine, te rektora Univerziteta umetnosti u mandatu od 2015. do 2018. godine. Bio je i predsednik Upravnog odbora SOKOJ-a, a takođe u umetnički direktor i selektor BEMUS-a.
Urednica Ksenija Stevanović
Коментари